Zakon o slobodi vjeroispovijesti predstavljao je inicijalnu kapislu za sukob na relaciji Srpska pravoslavna crkva (SPC) - država Crna Gora, koji se prilično ostrastio, ocijenio je predsjednik Milo Đukanović.
On je objasnio da je intencija bila da bude usvojen zakon kojim će biti zamijenjen zakon iz vremena socijalistilke Juglaslavije i unaprijeđena vjerska prava i slobode saglasno rješenjaima savremene evropske civlilizacije.
„Otvarajući taj zakon došli smo do pitanje imovine. Intencija koju je pokazala Crna Gora da dio imovine kojom se služi pravoslavna crkva, onaj dio koji je finansiran iz javnih izvora da to bude državna imovina“, kazao je Đukanović u intervjuu Hrvatskoj radio Televiziji.
Đukanović je rekao da se SPC protivi tom rješenji i da je pokrenula proteste sa idejom da treba da „brani svetinje od Crne Gore i da one i dalje traju“.
„Riječ je o jednom neprimjernoj politizaciji vjerskog pitanja. Zakon je poslužio kao povod, ali se protokom vremena pokazalo za nas nedvosmisleno da je SPC instrumnet u rukama veliko srpskog nacionalizma“, kazao je Đukanović.
Prema njegovim riječima, SPC je u međuvremenu uspjela da promoviše sve ono što su njeni konačni ciljevi.
Đukanović je rekao da to nije samo da se taj zakon ukine, nego se u međuvremenu čulo da bi Crna Gora morala umjesto epiteta građanske nositi epitet srpske države.
„Drugo, da je crnogorsku državu stvarala SPC, što znači da ovdje postoji pretenzija da SPC upravlja ovom državom, da nas vrati na pozicije teokratske države iz srednjeg vijeka“, naveo je Đukanović
On je rekao da se čulo da je NATO fašistička organizacija, a da je EU propala civilizacija, i da zbog toga za Crnu Goru jedino udobno da bude pod bezbjednosno interesnim kišobranom Rusije.
„Ne treba dalja prezentacija obrazloženja za ovakvu percepciju sa naše strane“, kazao je Đuaknoviž
Đukanović je ocijenio da je u Crnoj Gori poslednjih godina napravljen ozbiljan pomak.
„Daleko je to od onog stanja koje i sami želimo. Mi ne potencirano člnastvu u EU nego evropeizaciju Crne Gore. Želimo da Crna Gora usvoji evropski sistem vrijednosti, da bude dio savremene evropske kulture i civilizacije“, naveo jke Đukanović.
Na pitanje da li bi nakon 20 godina od njegovog izvinjenja Hrvatskoj zbog agresije na Dubrovačko područje tome nešto dodao ili promijenio, Đukanović je odgovorio da tom 20 godišnjem iskustvu ne treba ništa ni dodavati niti promijeniti.
On je rekao da bi kada bi mogao promijenio ono što je prethodilo tom 20 godišnjem iskustvu.
„Nažalost nije to iskustvo jedinstveno kada je u pitanju region u kome živimo. U tom frekfentnom ponavljanju naših nestabilnost imali smo iskustvo iz 90 tih godina koje je rezultiralo raspadom zajedničke države i krvavim ratovima“, naveo je Đukanović.
On je podsjetio da se kao predsjednik Crne Gore izvinio Hrvatskoj za ono što su građani Crne Gore u uniformama Vojske Jugoslavije učinili građanima Hrvatske.
„Drago mi je da je taj gest, prvi na našim prostorima nakon tog neprijatnog iskustva, naišao na odobravanje ne samo državnih adresa nego i ukupne javnosti što je predstavljalo začetak nove istorisjke stranice u načlim odnosima“, naveo je Đukanović.
On smatra da zbog toga ne treba ništa mijenjati u poslednjem 20 godišnjem iskustvu.
„Bilo je to iskustvo sistematskog obnavaljanja i očvršćivanja povjerenja, razvoja dobro sujesdskih međudražvne saradnja tako da danas moženo da govorimo o pirjateljskim između dvije države i dva naroda“, rekao je Đukanović i ocijenio da su odnosi Hrvatske i Crne Gore prijateljski i da su uzor dobrosusjedstva u regionu.
On je rekao da je poslednjih 20 godina bilo vrijeme učvršćivanja međudržavnog povjerenja između Crne Gore i Hrvatske i svestrane među državne saradnje.
„Nema oblasti u kojoj nemamo razvijene odnose između dvije zemlje a oni su najdalje otišli oblasti odbrane, unutrašnjih poslova, obrazovanja, kulture“, naveo je Đukanović.
On je kazao da posjete Crnoj Goru ministra vanjskih poslova Hrvatske Gordana Grlića Radmana i predsjednika te države Zorana Milanovića predstavljaju gest prijateljstva Crnoj Gori koja je najdalje odmakla u procesu pristupanja EU.
„Ali i gest posvećenosti regiona u kojem Crna Gora živi“, rekao je Đukanović.
On smatra da je Hrvatsko iskustvo na putu ka EU dragocjen primjer uspješnosti u približavanju zemalja jugoistočne Evrope evropskim i evroatlanskim ciljevima.
„Veoma je dobro došlo iskustvo susjeda koje ima sveža znanja iz tih oblasti. Crna Gora se oslanja na ta iskustva i eskpertize Hrvatske. Za nas je bilo dragocjeno šestomjesečno predsjedavanje savjetom EU“, kazao je Đukanović.
On smatra da je važno da zemljama EU, nekim koje nemaju baš tako bliska iskustva sa zapadnobalkanskim iksustvima, jedna članica EU i NATO kao što je Hrvatska, iz pozicije predsjedavajućeg učini toliko dobrih preporuka za evropsku perspektivu Zapadnog Balkana.
„Mislimo da je to jednako važno i za EU i Zapadni Balkan“, ocijenio je Đukanović.
On je rekao da je između stabilnosti i evopske perspektive stoji znak jednakosti. „Vjerujemo u istrajnost Hrvatske u toj misiji i podrške evropskoj perspetkivi Zapadnog Balkana“, naveo je Đukanović.