Crna Gora neće povući Zakon o slobodi vjeroispovijesti, poručio je predsjednik Milo Đukanović u intervjuu za Tanjug.
Đukanović ističe da masovni protesti zbog Zakona, koje vidi kao u suštini političke, mada "obučene" u crkveno ruho, sa naglašenim prosrpskim predznakom, ne mogu ugroziti vlast, niti politiku koju vlast vodi.
"Da smo smatrali da taj Zakon treba da bude povučen, sigurno ga ne bismo donosili. Sve argumente koje smo čuli protiv tog Zakona, čuli smo u prethodne četiri godine", kaže Đukanović.
Kako napominje Đukanović ovo je važan period emancipacije Crne Gore, i kako dodaje treba stvoriti sve institucionalne pretpostavke za dalji državni i duhovni razvoj crnogorskog društva, pa i obnovu, kako kaže, autokefalnosti Crnogorske pravoslavne crkve.
Na pitanje Tanjuga – ako nema povlačenja zakona, koji je izazvao proteste i veliko nezadovoljstvo vjernika SPC i građana srpske nacionalnosti, koji su taj zakon doživjeli kao nepoštovanje njihove volje, a time i prava – na koju vrstu dijaloga Vlada Crne Gore poziva SPC, Đukanović kaže:
"Na razgovor kako implementirati taj zakon".
On ističe da je na sceni mnogo manipulacija, a osnovna je, kaže, ta da je ovaj Zakon legitimisao namjeru države da otme imovinu SPC u Crnoj Gori.
"Riječ je o brutalnoj izmišljotini i zamjeni teza", kaže Đukanović i navodi da je imovina SPC zapravo imovina države Crne Gore, a da je uzurpirana u periodu od 1986. do 2000.
Kako Đukanović tvrdi o tome svjedoče "neupitne istorijske činjenice".
Zakon, dodaje, neće ugroziti vjerske slobode srpskog naroda u Crnoj Gori, niti će im uskratiti pravo da koriste crkve i manastire, koje je i do sada koristila Srpska pravoslavna crkva.
Potrudiće se, kaže, da sa ciljevima ovakve svoje politike objektivno upoznaju svakog građanina Crne Gore. "A oni, naravno, imaju demokratsko pravo da se zalažu za svoja uvjerenja, uključujući proteste i okupljanja u organizaciji crkve".
Crnogorski predsjednik navodi da mu je "žao što je dio srpskog nacionalnog korpusa u Crnoj Gori zaveden upornom, veoma grubom, a u suštini inferiornom političkom manipulacijom lidera prosrpskih partija", nezadovoljnih, kako kaže, što su 30 godina kontinuirano doživljavali izborne i političke poraze.
Oni, kaže Đukanović, svjesni svoje nekonkurentnosti traže "alternativni teren političkog djelovanja, izmišljajući ugroženost srpskog naroda u Crnoj Gori i namećući se kao njegovi tobožnji zaštitnici".
Na pitanje kako vidi optužbe jednog dijela crnogorske vlasti na račun Beograda, pa i predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, da stoje iza pokušaja da se uzdrma politička scena Crne Gore, odnosno da li predsjedniku Srbije zamjera što podržava prava Srpske pravoslavne crkve, a time i volju, odnosno prava srpskog naroda u Crnoj Gori, Đukanović kaže da Beograd nije uzdrmao Crnu Goru.
"Od strane državnih zvaničnika Crne Gore nije bilo nikakvih uvredljivih tonova, niti neprijateljskih poruka. Dakle, nema nikakvog uznemirenja, niti osjećaja nestabilnosti, mi samo obavljamo svoje državno-političke odgovornosti", ocjenjuje Đukanović.
Na pitanje da li namjerava da posjeti Srbiju, s obzirom na to da mu je takav poziv javno uputio Aleksandar Vučić, odnosno može li predsjednik Srbije očekivati sličan poziv, pošto mu je na neki način upućena poruka da nije dobrodošao u privatnu posjetu na Badnji dan u Crnu Goru, Đukanović kaže da je spreman na razgovor.
"Znam da imam otvoren poziv. Isti takav otvoren poziv ima i predsjednik Vučić. Prema mom sjećanju, predsjednik Crne Gore je posljednji bio u zvaničoj posjeti Srbiji, što znači da bi sada trebalo da predsjednik Srbije posjeti Crnu Goru", podsjeća Đukanović.
Dodao je da je u svim razgovorima koje su do sada imali on i Vučić, potencirao otvorenost tog poziva.