Crna Gora je postigla određeni nivo spremnosti u borbi protiv korupcije i, uprkos ograničenom napretku, korupcija je prisutna u mnogim oblastima i nastavlja da bude razlog za zabrinutost, ocjenjeno je u godišnjem izvještaju EK
EK predstavila je u Briselu Paket proširenja za Zapadni Balkan, koji uključuje i godišnji izvještaj za Crnu Goru.
Ocjenjuje se da, kada su u pitanju politički kriterijumi, izvještajni period obilježio je nizak nivo povjerenja u izborni okvir, koji mora biti revidiran na sveobuhvatam i inkluzivan način.
Navodi se da privremeni parlamentarni Odbor za reformu izbornog i drugog zakonodavstva mora da ispuni svoju ambicioznu svrhu.
"U izvještajnom periodu su održani predsjednički i lokalni izbori u 11 opština. Lokalni izbori se održavaju na rotacionoj osnovi, zbog čega je teško posmatrati izbore, naročito za međunarodne posmatrače, a postoji veliki prostor za tvrdnje da su postojale nepravilnosti, što se ne može nezavisno ocijeniti«, navodi se u dokumentu.
Ocijenjeno je da je poliitčka scena i dalje fragmentisana, polarizovana i obilježena nedostatkom političkog dijaloga.
"Ograničen napredak je napravljen u ponovnom uspostavljanju političkog dijaloga u Skupštini, sa privremenim i djelimičnim povratkom opozicionih partija u parlament i uspostavljanjem privremnog parlamentarnog odbora", piše u dokumentu.
U svakom slučaju, dodaje se, nakon pritvora opozicionog poslanika krajem prošle godine i navoda o korupciji i nelegalnom finansiranju politikih partija (afera Koverat), opozicija se većinski vratila bojkotu parlamenta.
"Ove optužbe su mobilisale građane, kroz redovne ulične proteste, pokušaje vanparlamentarnog političkog dijaloga i opozicionih zahtjeva za formiranjem tehničke vlade. Vraćanje političkog dijaloga u parlament je dogovornost svih političkih aktera", poručili su iz EK.
Navodi se da je aktivno i konstruktvno učešće svih partija neophodno da bi se poboljšala parlamentarna odgovornost, demokratski nadzor nad izvršnom vlašću i bolji kvalitet zakonodavstva.
"Nije bilo novih događaja u smislu političkog i sudskog epiloga navodne zloupotrebe javnog novca za partijske političke ciljeve iz 2012. godine. Agencija za sprječavanje korupcije kaznila je političku partiju za primanje nelegalne novčane donacije", piše u Izvještaju.
Kaže se da ti navodi zahtijevaju vjerodostojan, nezavisan i efektivan institucionalni odgovor.
"Kada je riječ o upravljanju, postoji potreba za jačanjem transparentnosti, učešća zainteresovanih strana i kapaciteta Vlade za sprovođenje reformi. Novi zakonodavni okvir i metodologija strateškog planiranja trebalo bi da vode boljem kvalitetu strateškog planiranja i boljem monitoringu i izvršenju", piše u dokumentu.
Crna Gora je, kako se ocjenjuje, umjereno spremna kada je riječ o reformi javne uprave.
"Ukupno gledano, ostvaren je određen napredak. Dobar napredak ostvaren je u srednjoročnom planiranju politika, zapošljavanju zasnovanom na zaslugama i racionalizaciji organizacije državne uprave", kaže se u Izvještaju.
Navodi se da je pravosudni sistem Crne Gore umjereno pripremljen i ostvaren je određeni napredak.
"Zakonodavni okvir za pravosuđe koji ima za cilj povećanje stepena nezavisnosti i profesionalizma tek treba da bude implementiran u potpunosti. Institucionalni kapaciteti su ojačani", piše u Izvještaju.
Crna Gora je, ocjenjuje se, postigla određeni nivo spremnosti u borbi protiv korupcije.
"Postoji ograničen napredak tokom izvještajnog perioda. Međutim, korupcija je prisutna u mnogim oblastima i nastavlja da bude razlog za zabrinutost", navodi se u Izvještaju.
Operativni kapacitet institucija je, kako se ocjenjuje, poboljšan i sve institucije bi trebalo da pokažu proaktivniji stav.
"Potrebno je riješiti izazove za kredibilitet, nezavisnost i određivanje prioriteta u radu Agencije za sprečavanje korupcije«, kaže se u Izvještaju.
Dodaje se da finansijske istrage, kao i zaplijenu i oduzimanje imovine i dalje treba poboljšavati.
"Postoji inicijalni bilans ostvarenih rezultata u pogledu istrage, krivičnog gonjenja i pravosnažnih presuda u slučajevima korupcije na visokom nivou, ali odgovor pravosuđa na korupciju na visokom nivou ostaje previše ograničen", piše u Izvještaju.
Kako su naveli, u borbi protiv organizovanog kriminala Crna Gora ostaje umjereno spremna.
"Određeni napredak je napravljen u pravosudnoj saradnji i u nekim oblastima borbe protiv organizovanog kriminala. Inicijalni bilans ostvarenih rezultata u istragama pranja novca, finansijskim istragama i privremenom oduzimanju imovine stečene kriminalnim radnjama je napravljen", navodi se u dokumentu EK.
Dodaje se da su potrebni dalji rezultati kako bi se došlo do ubjedljivijeg bilansa ostvarenih rezultata, posebno u kompleksnim vidovima organizovanog kriminala, gdje su u pitanju lokalni interesi, uključujući pranje novca, trgovinu ljudima i cigaretama, kao i u oduzimanju imovine stečene kriminalom.
"Kada je riječ o temeljnim pravima, Crna Gora je nastavila sa usklađivanjem svog zakonodavstva sa standardima EU. Konkretno, rad institucije Zaštitnika ljudskih prava i sloboda je poboljšan, ali su i dalje neophodni veći napori u osnaživanju institucionalnog okvira i efektivne zaštite ljudskih prava", kaže se u Izvještaju.
Preporučeno je da Crna Gora mora obezbijediti postojanje odgovarajućih institucionalnih mehanizama za zaštitu ugroženih grupa od diskriminacije.
"Sprovođenje ove zakonske regulative i dalje je slabo i neophodno je povećati institucionalne kapacitete u oblasti zaštite ljudskih prava. Romska i egipćanska manjina ostaje najugroženija i najdiskriminisanija zajednica. Rodno zasnovano nasilje i nasilje nad djecom ostaju ozbiljni razlozi za brigu u zemlji", naveli su u EK.
Crna Gora je postigla određeni nivo pripreme u pogledu slobode izražavanja, ali u izvještajnom periodu nije postignut napredak.
"Bilo je veoma ograničenog napretka u istragama u vezi sa slučajevima nasilja nad novinarima. Nedavno političko miješanje u rad Savjeta nacionalnog javnog servisa i Agencije za elektronske medije predstavlja razlog za ozbiljnu brigu", ocjenjuje se u dokumentu EK.
Medijska scena, ukazali su, ostaje veoma polarizovana, a izazovi u razumijevanju uloge slobodnih medija i dalje postoje a samoregulatorni mehanizmi ostaju slabi.
Kad su u pitanju dobrosusjedski odnosi i regionalna saradnja, Crna Gora ostaje konsruktivno posvećena bilateralnim odnosima sa ostalim državama u proširenju EU i susjednim državama članicama EU, kao i aktivan učesnik regionalne saradnje.
"Kada je u pitanju sposobnost Crne Gore da preuzme obaveza iz članstva, u većini oblasti obavljen je važan posao na usaglašavanju i pripremi za implementaciju pravne tekovine EU. Crna Gora ostvaruje dobar nivo pripremljenosti u oblastima kao što su privredno pravo, zakon o intelektualnoj svojini i energiji i vanjska, bezbjednosna i odbrambena politika", kaže se u dokumentu.
Navodi se da je umjereno pripremljena u pogledu brojnih poglavlja, kao što su slobodno kretanje roba, konkurencija, poljoprivreda i ruralni razvoj, bezbjednost hrane, veterinarstvo i fitosanitarna politika, kao i preduzetnička i industrijska politika.
"Crna Gora ima određeni nivo pripremljenosti u oblastima kao što su životna sredina i klimatske promjene, socijalna politika i zapošljavanje", piše u Izvještaju.
Dobar napredak je, ocjenjuje se, napravljen u oblastima pravo uspostavljanja i slobode pružanja usluga, zakon o intelektualnoj svojini, poljoprivreda i ruralni razvoj, bezbjednost hrane, veterinarstvo i fitosanitarna politika.
"U budućnosti, Crna Gora treba posebno da se fokusira na politiku konkurentnosti, životnu sredinu i klimatske promjene i javne nabavke. Jačanje administrativnih kapaciteta za osiguranje primjene pravne tekovine EU ostaje značajan izazov za Crnu Goru", piše u Izvještaju.
U oblasti migracija, dodaje se, Crna Gora je pogođena jakim talasom migracija, zbog djelimičnog pomjerenja regionalnog talasa migracija preko takozvane „obalne rute“ duž Albanije, Crne Gore i BiH.
"Crna Gora je ostvarila dodatni napredak u oblasti pravnog okvira koji se tiče migracija i azila, dok su određene mjere preduzete u cilju povećanja prijema i operativnih kapaciteta. Potpisani su važni ugovori o graničnoj saradnji sa susjednim državama", piše u Izvještaju.
U narednom izvještajnom periodu, navodi se, Crna Gora mora ojačati kapacitete za suočavanje sa raznim talasima migracija i integracije izbjeglica, kao i da nastavi sa povećava ljudske i materijalne resurse posvećene upravljanju granicama i sistemom registracije migranata.