Bivši predsjednik Ustavnog suda Crne Gore Blagota Mitrić ocijenio je da je Odredba iz Zakona o krivičnom postupku, kojom je uveden novi krivično-pravni institut “stavljanje u zatvor”, suprotna ustavnoj odredbi o imunitetu poslanika.
On je u izjavi za Pobjedu rekao da je rešenje te pravne stvari pred Ustavnim sudom moguće jedino pokretanjem postupka za ocjenu ustavnosti navedene odredbe Zakona o krivičnom postupku.
Redovni profesor Univerziteta Crne Gore u penziji je za podgorički dnevnik tako objasnio kako se jedino mogu riješiti pravne nedoumice vezane za poslanički imunitet, a koje su u javnosti nastale nakon hapšenja Nebojše Medojevića.
Mitrić za podgorički dnevnik naglašava da Ustav Crne Gore propisuje da poslanik ne može biti pozvan na krivičnu ili drugu odgovornost ili pritvoren za izraženo mišljenje ili glasanje u obavljanju poslaničke funkcije, te da se protiv njega ne može pokrenuti krivični postupak, niti odrediti pritvor bez odobrenja Skupštine, osim ako je zatečen u vršenju krivičnog djela za koje je propisana kazna u trajanju dužem od pet godina zatvora.
Odredbama Zakona o krivičnom postupku jasno je, pri tom, naznačeno pod kojim okolnostima se osoba može “staviti u zatvor.
Mitrić je za Pobjedu rekao da “Zakon o krivičnom postupku propisuje da, ako svjedok odbije bez zakonskog razloga da svjedoči, može se kazniti novčano do hiljadu eura, a ako istrajava u tome, može se zatvoriti, najduže do dva mjeseca”.
“Ustav dalje propisuje da se nikome ne može suditi, niti može biti ponovo osuđen za isto kažnjivo djelo. Ustav predviđa i da Ustavni sud može narediti da se obustavi izvršenje pojedinačnog akta ili radnje, koji su preduzeti na osnovu zakona čija se ustavnost ocjenjuje, ako bi njegovim izvršenjem mogle nastupiti neotklonjive štetne posljedice”, rekao je Mitrić za Pobjedu.
Podgorički denvnik navodi da Mitrić smatra da je trebalo da advokati Medojevića pokrenu ocjenu ustavnosti, a ne ustavnu žalbu, ako su već tražili izdavanje privremene mjere.
Ovakav stav on je obrazložio time da bi sud mogao odbaciti ustavnu žalbu “zbog nepostojanja procesnih pretpostavki”.