Poslanici podržavaju koleginice koje su se okupile u Ženskoj političkoj mreži radi ostvarenja zajedničkog cilja, povećanja učešća žena na izbornim listama, ali ne smatraju da će to promijeniti dosadašnju političku kulturu u Crnoj Gori.
Poslanici, sagovornici Monda, navode da je dobro što su poslanice iz pozicije i opozicije pokazale da je u vrijeme najvećih političkih podjela moguće sjesti za isti sto i razgovarati. Džentlemenski pozdravljaju i kulturu dijaloga koju one imaju za razliku od poslanika, ali kažu da će se, izuzev pitanja o poboljšanju sopstvenog položaja, konfrontirati u odnosu na bilo koju drugu temu, odnosno da će zastupati ciljeve partija kojima pripadaju.
Ženska politička organizacija je okupila predstavnice 16 političkih partija, kako su same kazale, "u vrijeme najdubljih političkih podjela, potpunog opozicionog bojkota parlamenta, i u vrijeme kada nije postojalo nijedno pitanje oko kojeg je bilo moguće voditi poltički dijalog između vlasti i opozciije". Predstavnice partija zalažu se između ostalog, za izmjene Zakona o izboru odbornika i poslanika kroz uvođenje kvote od 40 odsto žena na izbornim listama, kao i da na svaka tri kandidata na listi bude po jedna žena.
Poslanik Demokratske partije socijalista Miodrag Vuković kaže da je akcija koju su pokrenule žene u ŽPM, nova i ohrabrujuća, ali da je iluzija da ovaj format može uticati da ukupni politički odnosi u Crnoj Gori budu drugačiji.
“Svi zajedno sazrijevamo politički, unutar institucija i kao zajednica, pa su ovakve stvari dobrodošle. Trebalo bi biti realan, racionalan i ne živjeti iluziju da je to početak nečega dramatično novog”, kazao je Vuković za “Mondo”.
Na pitanje da li su žene pokazale kolegama kako se radi na promjenama, Vuković je odgovorio, da njih veže samo jedno, bolji sopstveni položaj, oko kojeg imaju podršku partija iz kojih dolaze.
“Poslanice su se okupile oko pitanja koje ne konfrontira, koje ne stvara nesporazum. Platforma koja ih okuplja ne dijeli partije, ne konfrontira politčke projekte. Tu nema ideologije, to je univerzalna stvar i lako ih je okupiti da poboljšaju svoj položaj. Ako se Ženska politička mreža pretvori u partiju ona će ući u konflikt sa svim ostalim partijama”, ocijenio je Vuković.
On ukazuje da i sa sadašnjim, kako je naveo, nedozvoljeno malim brojem žena u parlamentu, nema ekstremno više saglasja među parlamentarkama u odnosu na njihove kolege. Pohvalio je njihovu kulturu dijaloga i međusobnu toleranciju.
“U političkom dijalogu su nježnije, tolerantnije, sa više senzibiliteta, ne pokazju agrasiju, nijesu spremne da vrijeđaju, na što su njihove kolege sve spremnije i spremnije. Nijesu spremne na jak glas, na vulgarizaciju demokratije, ne pokazuju spremnost da učestvuju u razgradnji izgrađenog, destrukciji napravljenog. Imaju sjajan niz političkih i drugih prednosti, ali ne bi trebalo zaboraviti da misle isto što i njihove kolege kada su konkretni politički programi u pitanju”, rekao je Vuković.
On napominje i da poslanice više raspravljaju o “laganim” temama, a da tu i tamo učestvuju u “vrućim”.
“Vrlo su aktivne oko obrazovanja, kulture, medicine, humanizma, a kada su na dnevnom redu teme koje ‘dijele’, iako je to glupost sama po sebi kao konstatacija, one u njima ne participiraju”, rekao je Vuković.
On ne može da kaže da li će povećanje njihovog broja u parlamentu dovesti do bitnijih promjena, dok feministkinje vjeruju u devizu “Kad je samo nekoliko žena u politici, mijenjaju se žene, a ne politika. A kad ima mnogo žena u politici, mijenja se politika.”
Poslanik Demokratskog fronta Slaven Radunović čestitao je poslanicama što su se usaglasile oko “nečega”. On smatra da bi se i poslanici lako dogovorili oko poboljšanja sopstvenih uslova.
“Kada, međutim, dođe do prave političke utakmice, vidjeće se da će i žene biti i te kako suprostavljene i da će ovo jedinstvo biti drugačije prikazano”, kazao je Radunović u emisiji “Dvogled” na RTCG.
Nezavisni poslanik Neđeljko Rudović smatra da su poslanice poslale dobru poruku, da je moguće da predstavnici svih partija sjednu zajedno za sto i da razgovaraju. On međutim kaže da su poslanici svih političkih opcija, sa dosadašnjim navikama i praksom, nivoom političke kulture, daleko od situacije da se ponašaju po primjeru Mreže, naročito o temama koje zadiru u interese vlasti čiji predstavnici ne doživljavaju sebe kao nekog čija je obaveza da služe Crnoj Gori, nego smatraju da Crna Gora služi njima.
“U zemlji u kojoj se vlast želi zadržati po svaku cijenu i oni koji su na vlasti se zbog toga služe svim mogućim sredstvima pa i proizvodnjom vanrednog stanja, mislim da smo još daleko od takve situacije. Ne možemo da se saglasimo ni oko toga da bi trebalo da čuvamo Taru ili Cijevnu, ili da naši ‘dragulji’ na obali treba da ostanu vlasništvo države, a ne da budu predati u ruke nepoznatim investitorima koji od njih stvaraju zabranjene gradove, jer naš stepen političke kulture nije još na tom nivou da postoji nešto što je iznad svih nas”, rekao je Rudović.
Vjerovatno, kaže, o ovim temama ne bi bilo usaglašenog stava ni u Ženskoj političkoj mreži.
U Ženskoj političkoj mreži smatraju da se do većeg učešća žena u političkom životu, na svim nivoima, može doći izmjenama Izbornog zakona. Osim toga predlažu i izdvajanje 0,06 odsto iz budžeta za finansiranje partija za njihove aktivnosti, kao i da sve partije koje uključe veći broj žena na listama odbornika ili poslanika, dobiju veći procenat novca. Predloge Ženske političke mreže podržali su svi lideri partija.
Više konsenzusa, manje demagogije
"Činjenica je da iza Ženske političke mreže postoje već, ne samo usaglašeni stavovi već i ostvareni rezultati, u još dvije značajne oblasti osim političke participacije, a to su ekonomsko osnaživanje žena, i borba protiv nasilja u porodici", kazala je za Mondo predstavnica ŽPM Snežana Jonica.
“ŽPM se ne samo usaglasila, već i uspjela da prije godinu dana na našu iniciativu šest opština u svoje budžete unesu posebnu budžetsku liniju za žesnko predzetništvo u ukupnoj vrijednosti od 120 000 eura. Do kraja ove godine očekujemo značajno povećanje opredijeljenh sredstava i veći broj opština koji će uvesti tu budžetsku liniju”, navodi Jonica.
Ona je objasnila da je Ženska politička mreža uradila detaljnu analizu svih slabosti propisa i njihove primjene kada je u pitanju nasilje u porodici, i da su pripremile usaglašene predloge čitavog seta važnih zakona kojima se reguliše ova oblast.
Prije par dana, kvalitet naših analiza i predloga prepoznao je i pohvalio i resorni potpredsedik Vlade najavljujući da će one biti uvrštene u Program rada Vlade za 2019. godinu.
“O Ženskoj političkoj mreži i spremnosti da se slože žene oko ozbiljnih, rekla bih društvenh a ne političkih pitanja, najbolje govore naši rezultati. Možda će neko od kolega reći da rješavanje ozbiljnih problema u društvu nije političko pitanje, Ženska politička mreža kaže da jeste, i da je to naš način bavljenja politikom”, kazala Jonica.
Ona je istakla da je prepoznavanje važnih društvenih problema, analiza i utvrđivanje najboljih rješenja, usaglašavanje u Ženskoj političkoj mreži, i nakon ostvarenog konsenzusa prezentovanje javnosti i donosiocima odluka, njihov način rada.
U ŽPM su sigurne da je njihov način stvaranja konsenzusa oko važnih društvenih pitanja, način na koji pripremaju i predlažu rješenja, najbolji odgovor zašto je potrebno više žena u poltici. Odgovor je, navodi Jonica, “da bi bilo više ozbiljnog i posvećeog rada u interesu građana, više konsenzusa, a mnogo manje političke demagogije”.
Lana Strugar