Vlada je danas donijela odluke o kreditnom zaduženju kod Nove ljubljanske (NLB) i Komercijalne banke Budva u ukupnom iznosu od 20 miliona EUR.
Potpredsjednik Vlade za ekonomsku politiku i finansijski sistem, Milutin Simović, kazao je da je izvršna vlast donijela odluku da se kod NLB-a zaduži za 15 miliona EUR, a kod Komercijalne banke Budva za pet miliona EUR.
“Kamata iznosi 3,9 odsto plus Euribor. Rok vraćanja kredita je 60 mjeseci. Smatramo da je to visina kamate koja je u ovom momentu bila konkurentna”, rekao je Simović nakon sjednice Vlade.
Vlada je, kako je naveo, u tom dijelu dala saglasnost Ministarstvu finansija da realizuje ta kreditna zaduženja.
“Vlada je donijela odluku o kreditnom zaduženju na bazi generalne odluke koja je sadržana u budžetu za ovu godinu, gdje je data saglasnost da se obezbijedi kredit od oko 450 miliona EUR. U budžetu je jasno rečeno da se ta pozajmica može obezbijeđivati na stranom tržištu kapitala, a postoji mogućnosti i zaduživanja u domaćem bankarskom sistemu”, objasnio je Simović.
Vlada je, prije nego je dala saglasnost Ministarstvu finansija, razmatrala informacije o dugoročnom zaduživanju u cilju obezbjeđivanja dijela nedostajućih sredstava za finansiranje budžeta za ovu godinu s predlozima ugovora o kreditu između Ministarstva i Komercijalne bnake Budva i NLB-a.
Simović je saopštio da se na sjednici Vlade razgovaralo i o efektima ukupnog plana zaduživanja za ovu godinu.
„Zadovoljni smo dobrim rezultatima na prihodnoj i rashodnoj strani. Na prohodinoj strani u januaru je zabilježen rast priohoda od devet odsto na godišnjem nivou, odnosno 2,2 odsto više od planiranih. Slični trendovi su zabilježeni i u februaru“, kazao je Simović.
On je dodao da je konstatovan i značajan pad na rashodnoj strani, što ukazuje na štednju.
„Tu imamo smanjenje od 27 odsto u odnosu na uporedni period. Ukoliko saberemo ta dva efekta, rasta prihoda i ušteda, možemo reći da je to jedan dobar zamah u prva dva mjeseca“, rekao je Simović.
On je poručio i da je Vlada odlučna da obezbijedi naplatu svih poreskih prihoda.
„Vjerujemo da će to biti više od 15 miliona EUR koliko smo planirali u finansijskom planu konsolidacije, kao i da će kroz realizaciju Zakona o reprogramu duga, biti znatno više od 12 miliona koje smo planirali za naplatu iz zaostalog poreskog duga“, saopštio je Simović.
Na pitanje da li se očekuje gašenje bjelopoljske fabrike mineralne vode Bjelasica Rada, s obzirom da kompanija nije dobila kredit iz Abu Dabi fonda, Simović je odgovorio da ne bi postavljao takvu tezu, odnosno govorio o njenom gašenju.
“Ta fabrika ne radi dugo vremena, izgubila je koncesiju, odnosno pravo na korišćenje izvorišta mineralne vode u aprilu 2014. godine i ima dugovanja prema zaposlenima”, naveo je Simović.
On je rekao da je neophodno da vlasnik fabrike, Eurofond, prije svega riješi ta pitanja, jer su sredstva iz Abu Dabi fonda trebalo da budu iskorišćenja za razvoj.
Simović smatra da vlasnik treba da razmotri kako da obezbijedi pretpostavke za dobijanje tog kredita.
“Razgovarao sam sa zaposlenima i vlasnicima i saopštio im da su očekivanja da se riješe ta prethodna pitanja. Apsurd je imati fabriku sa takvim potencijalom i zapsolene koji žele da rade, a imati toliki deficit u spoljnotrgovinskom bilansu. To je sa aspeksta države neodrživo”, kazao je Simović.
Konačni cilj, kako je saopštio, treba da bude pokretanje proizvodnje u fabrici, bez obzira da li će to uraditi aktuelni vlasnik ili neko drugi.
"Odgovor na to treba na kratki rok da pruži vlasnik”, zaključio je Simović.