Žene imaju najteže radne uslove u Crnoj Gori, najmanje su zaštićene na svom radnom mjestu, a najnezaštićenije u društvu su samohrane majke, ocijenio je predsjednik Skupštine Ranko Krivokapić.
On je, na početku zasjedanja Ženskog parlamenta, kazao da u Crnoj Gori više ni materinstvo nije zaštićeno zbog prijetnji po posao, i poručio da parlament ta pitanja mora reafirmisati i ponovo vratiti u fokus svojih angažmana.
Prema njegovim riječima, žene koje dolaze u parlament povodom 8. marta u Crnoj Gori bi mogle biti definisane na mnogo na mngo načina.
„Ali svi su ti načini trajali, i svodili se na isto – da je žena bila temelj crnogorske kuće, temelj države Crne Gore. I u miru i u ratu, bile su najhrabriji dio, koji je očuvao vjeru da je Crna Gora nepobjediva“, kazao je Krivokapić.
On je rekao da su i u vrijeme antifažizma žene stale rame uz rame sa muškarcima.
„I tada je Crna Gora pokazala da je mala brojem, a velika u pobjedama“, dodao je Krivokapić.
On je kazao da je borba za slobodu neprestani zajtjev pred svakim društvom.
„Političke slobode su ono što je trajni cilj, a nikad trajno dostignuće. Za slobodu se treba iznova i iznova trajno boriti“, naglasio je Krivokapić.
On je ocijenio da najteže radne uslove u Crnoj Gori imaju žene, i da su one najmanje zaštićene na svom radnom mjestu.
„Ono što je bila svetost, blaženo stanje, u Crnoj Gori više nije zaštićeno zbog prijetnji po posao. I zato je to dio borbe za slobodu koji ovaj parlament mora reafirmisati i ponovo vratiti u fokus svojih angažmana“, poručio je Krivokapić.
On je naglasio da je pravo na rad je temeljno pravo.
„Kriza koja traje ugrožava osnovne elemente sigurnog življenja. Strah za egzistenciju i za porodicu kod žene je jači. Samohrana majka je najnezaštićenija osoba društva u krizi“, naveo je Krivokapić.
To je, kako je kazao, ono što je izazov pred Crnom Gorom.
„Da stvorimo dovoljno materijalnih bogatstava, kojih neće biti ako ne bude pravde. Tada će biti i sigurnih žena, porodica, sigurne Crne Gore, sigurnih građana“, pojasnio je Krivokapić.
On je rekao da Crna Gora postiže značajne rezultate na međunarodnoj sceni.
„Ali Crna Gora ima i ta negativna iskustva da su velike međunarodne pobjede završavale unutrašnjim urušavanjem“, kazao je Krivokapić.
On je podsjetio da je 1910. godine postala kraljevina. „Ali poslije toga se, upravo nespremnošću da se gradi društvo stabilnih ekonomsko-socijalnih i pravnih elemenata, urušila pod teretom međunarodnih izazova“.
Predsjednica Odbora za rodnu ravnopravnost, Nada Drobnjak, podsjetila je da je još 1946. godine Ustav FNRJ propisao da su žene ravnopravne s muškarcima u svim područjima državnog, privrednog, i društveno-političkod života, i da od te godine žene u Crnoj Gori imaju pravo da biraju i da budu birane.
Ove godine se, smatra Drobnjak, treba podsjetiti i ženskog doprinosa u ostvarivanju nezavisnosti Crne Gore.
Prema njenim riječima, treba se podsjetiti i podataka Interparlamentarne unije od 1. februara ove godine, koji govore o zastupljenosti žena u parlamentima 191 države svijeta.
„Crna Gora je, prema tim podacima, na 103. mjestu, sa 17,28 odsto. Taj podatak dovoljno govori koliko treba da se potrudimo da zaista živimo ravnopravno, muškarci i žene, u svim područjima i na svim mjestima, pa i na onim na kojima se donose važne odluke“, kazale je Drobnjak.
Ona je naglasila da se crnogorski parlament iskreno bori da muškarci i žene u Crnoj Gori budu ravnopravni, i da podržava predstavnike kompletnog civilnog društva.
„Jasne su nam poruke koje su se čule prije pola sata ispred parlamenta, da se 8. mart mora afirmisati kao politički praznik, da treba ukazati na tešku poziciju žena i na stanje ženskih ljudskih prava kada se posmatraju ekonomska i radna prava žena, da treba raditi na vidljivosti ženskog djelovanja, na afirmaciji ženske solidarnosti i antifašizma“, poručila je Drobnjak.