Ministar unutrašnjih poslova Raško Konjević kazao je u parlamentu, tokom rasprave o njegovom razrješenju, da je sve odluke donio u skladu sa zakonom i poručio da neće ostati ministar, bez obizira na rezultat glasanja.
U Skupštini je završena rasprava o predlogu za razrješenje Konjevića, a poslanici će se o tome izjasniti kasnije.
Konjević je, obrazlažući odluku da od premijera traži pokretanje procedure za razrješenje, a ne da podnese ostavku, rekao da je odgovornost jedna od ključnih osobina javnog funkcionera.
„A ostavka je lični čin, kad ste uradili nešto pogrešno ili nemoralno, ako ste predmet pažnje državnih organa. Ja nijesam ništa od toga uradio. Samo sam podržao moju partiju, jer sam saglasan sa odlukama koje je donijela. U ovoj Vladi postoje ljudi koji bi trebalo da podnesu ostavke zbog štete koje su nanijeli građanima Crne Gore u finansijskom smislu“, kazao je Konjević.
On je poručio da neće ostati ministar unutrašnjih poslova, bez obzira na rezultat glasanja. „Glasanje i o ovom pitanju pokazaće da li ova Vlada ima većinu i ko je čini, odnosno ko su opozicione partije“.
Konjević je rekao da je važno znati ko je vlast, a ko opozicija.
On je, kad su u pitanju zamjerke na njegovo postupanje u noći 24. oktobra, rekao da je ponosan na svaku odluku koju je donio za vrijeme mandata, uključujućiu i odluke donesene 24. oktobra.
„Nijednu odluku nijesam donio suprotno zakonima. Svaka moja odluka ostaje da je nadležni državni organi provjeravaju“, kazao je on.
Konjević je poručio da bi volio da zajedno taj 24. oktobar, u političkom smislu, zaborave i ne dozvole da ih ta noć opterećuje u tome da državu vode naprijed.
On je ocijenio da je u Ministarstvu unutrašnjih poslova (MUP), u protekle tri godine, napravljen određeni pomak, koji se cijeni ne samo u Crnoj Gori, nego i na evropskim adresama.
Konjević je rekao da je zatekao višak zaposlenih, nepostojanje kažnjivosti, neažurnost rada unutrašnje kontrole, ogromne sudske troškove po tužbama, neredovne isplate prekovremenih sati.
On je ukazao da poglavlje 24 nije bilo otvoreno, a da danas jeste, kao i da je policija danas bolje tehnički opremljena nego prije tri godine.
„Bilo je stvari koje nijesmo uspjeli da uradimo, koje su pogrešno urađene, pogrešno smo procjenjivali“, kazao je Konjević, ističući da je država, pod rukovodećom palicom MUP-a, obezbijedila razgraničenja sa Bosnom i Hercegovinom i Kosovom.
Konjević je zahvalio svim poslanicima na saradnji u protekle tri godine, kao i premijeru, članovima Vlade, menadžemntu i pripadnicima Uprave policije i radnicima MUP-a.
Potpredsjednik Vlade Duško Marković je, u svoje i ime premijera, zahvalio Konjeviću na posvećenosti i odgovornostri u Vladi i iskazao poštovanje za rezultate koje je Konjević ostvario kao ministar unutrašnjih poslova.
„Konjević je svojim profesionalnim i političkim kapacitetom značajno doprinio radu Vlade i njenim ukupnim rezultatima“, kazao je Marković.
Poslanik Demokratske partije socijalista, Obrad Stanišić, ocijenio je da je saradnja Konjevića sa parlamentarnim tijelima bila korektna.
On smatra da je neko prije Konjevića iz Socijaldemokratek partije (SDP) trebalo da podnese ostavku, kad se već ta stranka odlučila za izglasavanje nepovjerenja Vladi.
„Podržaćemo vašu inisijativu i vaš lični stav, prihvatiti vaše razrješenje, ali ćemo biti zadovoljni da ćemo se naći u redovima parlamenta, da ćete biti naš koelga u ovom domu i da će se mjesto upražnjeno u SDP-u, posle nekoliko mjeseci, napokon popuniti“, kazao je Stanišić.
On je Konjeviću poručio da ga nikako ne vidi u društvu pojedinaca koji su na ancionalnoj i vjerskoj osnovi vrijeđali koleginice i poslanike i koji su pokušali bakljama, molotovljevim koktelima i kamenicama da osvoje vlast u Crnoj Gori.
Poslanik SDP-a Rifat Rastoder rekao je da suštinski učestvuju u nastavku rasprave o Vladi započete 27. januara.
Kako je rekao, Konjević je, pdostaknut činjenicom da je inaugurisana druga parlamentarna većina, iz principijelnih razloga sam predložio premijeru da pokrene proceduru njegovog razrješenja, a premiejr je to ekspresno učinio.
U SDP-u, rekao je Rastoder, nemaju iluzije da je premijer trebalo da odbije Konjevićev zahtjev, na šta ni Konjević ne bi pristao.
„Ali je veoma indikativno je da premijer nije sačekao ni da makar čuje odgovor na sopstvenu ponudu opizuciji da uđe u Vladu i tako, u susret predstojećim parlamentarnim izborima neposredno iz Vlade ulčestvuje u kreiranju predizbornog ambijenta i vraćanju povjerenja u izborni proces“, kazao je Rastoder.
Kako je dodao, s razlogom se postavlja pitanje iskrenosti poziva i odnosa prema tekućem dijalogu.
„Iskreno, i dalje smo pri uvjerenju da je prije riječ o fingiranju političke širokogrudosti i demokratičnosti, sa ciljem kupovine vremena za tipično uskostranačko predizborno pozicioniranje, nego o stvarnoj spremnosti da se zaista i stvore uslovi za ravnopravne i fer izbore“, poručio je Rastoder.
On je rekao da Konjević iz potpuno principijelnih razloga i čista obraza odlazi sa funkcije, dodajući da Konjević mandat završava bez ijedne finansijske afere ili problema.
Poslanica Socijalističke narodne partije, Snežana Jonica, ocijenila je da je predlog o razrješenju Konjevića najbolji dokument koji je iz Vlade, a od MUP-a, došao u Skupštinu.
„Mana mu je datum, nije trebalo da bude 1. februar, nego 24. oktobar. Ovom dokumentu fali i razrješenje ili ostavka direktora policije“, kazala je ona.
Jonica smatra da je Konjević 24. ili najkasnije 25. oktobra morao da podnese ostavku. „Jer su tu noć, a i prije toga, pripadnici policije tukli građane Crne Gore koji su protestovali, nezadovoljni životom u Crnoj Gori“.
Poslanik Liberalne partije, Andrija Popović, rekao je da je crnogorskoj visokoj parlamentarnoj politici potreban ozbiljan remont.
„Što se tiče razrješenja, bez obzira na to što mislim da Konjević tu funkciju obavlja odlično, trebalo je da podnese ostavku 27. januara, kad njegova stranka nije dala povjerenje Vladi, ili nekoliko dana prije“, kazao je on.
Popović smatra i da je predsjednik parlamenta, Ranko Krivokapić, svoj legitimitet izgubio 27. januara i da je crnogorski parlament jedini na čijem se čelu nalazi opozicioni lider.
Krivokapić je Popoviću rekao da se samo glasanjem može utvrditi ko ima većinu u parlamentu.
„Kad sam ja biran većina nije sporna i, poslednji put kad sam biran, dobio sam više glasova nego Vlada, neko iz opozicije me glasao. Imam legitimitet dok ga neko ne obori opet tajnim glasanjem i ne obezbijedi većinu“, poručio je on.
Darko Pajović iz Pozitivne Crne Gore rekao je da ta stranka neće čekati 18 godina da bi ukazala da je neko radio nelegalno ili oštetio državni budžet.
On je kazao da rok od 15 dana i 18 godina nije isti i da to što je neko navikao da ucjenama, političkim trgovinama dobija stvari, je njegov izbor, a Pozitivna, dodao je, ima drugačiji politički pristup.
Pajović je rekao da onaj ko je otvorio vlada vrate za opozicione stranke, a pritom nije uzeo nijedno mjesto ni dogovorio poziciju se zove odgovorna opozicija, dok je onaj ko još drži dio vlasti i mjesto predsjednika parlamenta, još uvijek vlast.