Sa potpisom crnogorskog ministra prosvjete u Službenom listu pravopis i rječnik crnogorskog jezika definitivno je stupio na snagu
To je djelo posebne, tročlane ekspertske grupe u kojoj nije bio niko iz Crne Gore, po kojem će se odmah zboriti, a od školske 2010/11. i učiti novi jezik.
Crnogorski će imati 32 slova i u abecedi i u azbuci, jer su fonemi i nastali, kako stoji u obrazloženju, "jekavskim jotovanjem" i formalno postali "dio crnogorske standardnojezičke norme".
”Sticanje državne nezavisnosti i donošenje Ustava kojim se crnogorski jezik definiše kao službeni jezik u Crnoj Gori uslovili su potrebu izrade novoga pravopisa crnogorskoga jezika kao obaveznog na nivou države”, stoji u predgovoru ovog pravopisa.
U predgovoru je promovisano i načelo da se "neće sprovoditi jezička arhaizacija niti će se normirati lokalizmi, dijalektizmi i provincijalizmi".
Kada se malo prelista ovo štivo, međutim, jasno je da će lomljenja jezika i te kako biti. Recimo, više je nego sporno uvođenje novih suglasnika. Autori Pravopisa objašnjavaju da su nova slova ušla u standard "kako se ne bi narušio glasovni sistem crnogorskoga jezika". Za to, reklo bi se i ima dosta primjera (ever, sekira, sutra, sedište), ali za se u "rječniku" našlo svega šest primjera, uglavnom izvedenih iz glagola izjesti.
Već na prvi pogled jasno da je makar 90 odsto pravopisa, kao i "rječnika" prepisano iz pravila i načela koja važe za srpski jezik kojim se do sada zborilo u Crnoj Gori.
Za novine i "razlike", međutim, "đečurliji" će trebati "prijevod" kada budu učili crnogorski! Moraće, recimo da govore "snabđeti", "međedica", "bažđeti", "ćevanica", "ćenovnik", "ćelokupnost", a šta znači ekomaniti znaju, valjda, samo autori rječnika.
Trebaće prava "poćera" a i verbalna dosjetljivost da se "doćera" do "prijeloma", kakav je prelazak na novi književni jezik, po kojem će preplet postati prijeplet, presad - prijesad, prevoz - prijevoz, a Snješko Bjelić će, pravilno, biti Snješko Bijelić...
Pravilo je, sve u svemu: "piši kao što govoriš". I laiku je, ipak, jasno da se mnogo riječi u novom "rječniku" upotrebljava samo u nekim dijelovima Crne Gore, da ni "jotovanja" ili pretvaranje "dubleta" u književni izraz nije široko rasprostranjeno.
Bode oči i što su, eto sada i službeno, iz štampe izašli pravopis i rječnik - bez gramatike.
”Da bi se slijedila logika standardizacije jezika bilo je neophodno da se pravopis izvodi iz gramatike “, priznaju u uvodnom slovu i dr Milenko Perović, dr Josip Silić i dr Ljudmila Vasiljeva, članovi radne grupe.
Međutim, urgentnost potrebe za standardizacijom crnogorskog jezika nametnula je obrnutu logiku: da se najprije izađe u javnost s pravopisom i rječnikom. Zaključak radne grupe je da poslije publikovanja pravopisa i rječnika, a na temelju javne naučne rasprave, treba pristupiti izradi gramatike crnogorskog jezika.
Za "obrnutu logiku" mnogi ugledni lingvisti već su proglasili ovo "urgentno" standardizovanje novog jezika. Ispada da će neka vrsta javne rasprave tek slijediti, a ostaje da se vidi i kako će "crnogorski" živjeti u praksi.
Na sreću, autori i ministarstvo prosvjete nisu stigli da već za ovu školsku godinu štampaju i knjige za crnogorski, pa se, možda, može desiti da do iduće godine padne neki novi "prijedlog" koji bi "mladićstvu" (književna riječ iz novokomponovanog rječnika!) ponudio makar jednostavniju verziju jezika koji se, izgleda, mora po svaku cijenu razlikovati od srpskog.
(MONDO)