Obaveza Fonda rada je da poštuje Zakon o budžetu za ovu godinu, dok se ne donese novi, saopštili su iz Ministarstva finansija i dodali da državni funkcioneri nezadovoljstvo treba da iskazuju preko institucija sistema, a ne putem medija.
Iz Ministarstva su saopštili da do sada nije bila praksa da se budžetski korisnici preko medija obraćaju Ministarstvu finansija sa porukom da treba da se obezbijedi veći priliv sredstava tokom budžetske godine.
“To može da uradi samo Skupština, kroz izmjene i dopune Zakona o budžetu. Tako da je obaveza Fonda rada da poštuje postojeći Zakon o budžetu, dok se ne donese novi”, rekli su iz Ministarstva.
Iz Ministarstva su podsjetili da je Vlada predložila, a Skupština donijela ovogodišnji Zakon o budžetu, u skladu sa ekonomskim mogućnostima države.
“Shodno Zakonu o budžetu, Ministarstvo finansija će realizovati budžet u ovoj godini”, rekli su iz Ministarstva.
Đečević je za beogradski list Danas rekao da je razlog za višegodišnje čekanje na isplatu potraživanja na ime otpremnina nedovoljan priliv sredstva koja Fondu obezbjeđuje iz državne kase.
Iz Ministarstva su saopštili da su, prilikom izrade Zakona o budžetu, polazne osnove kojim se rukovodi taj Vladin resor ciljevi ekonomske i budžetske politike, smjernice makroekonomske i fiskalne politike, Zakon o budžetu i fiskalnoj odgovornosti i realni ekonomski potencijal države.
„Osnovni ciljevi ekonomske politike odnose se na dinamiziranje privrednog rasta, jačanje konkurentnosti ekonomije i rast životnog standarda. Polazeći od navedenih ciljeva ekonomske politike, ciljevi budžetske politike za period do 2017. godine su konsolidacija javnih finansija kroz povećanje stepena naplate prihoda, smanjenje neproduktivne javne potrošnje i smanjenje strukturnog deficita kao i restrukturiranje kapitalnog budžeta“, navodi se u saopštenju.
U uslovima izražene politike štednje, budžetski rashodi se, kako su objasnili, uglavnom svode na mandatorne troškove, pri čemu diskreciona potrošnja ostaje skoro nepromijenjena u srednjoročnom periodu, uz izuzetak kapitalnog budžeta.
„Članom 7. Odluke o kriterijumima i načinu isplate potraživanja kod Fonda rada, koja je donijeta na osnovu Zakona o Fondu rada, propisano je da se isplata potraživanja u skladu sa ovom odlukom obavlja shodno dinamici priliva opredijeljenih budžetskih sredstava“, kazali su iz Ministarstva.
U skladu sa članom 4. Zakona o Fondu rada, kako su objasnili, sredstva za rad obezbjeđuju se iz budžeta, doprinosa u visini od 0,2 odsto na teret poslodavca koji obveznik osiguranja od nezaposlenosti obračunava na osnovicu koja se odnosi na taj doprinos, sredstva EU fondova, donacija, poklona i drugih izvora.
„Prema podacima Ministarstva finasija, od osnivanja Fonda rada pa zaključno sa 31. decembrom prošle godine, za isplatu otpremnina po osnovu rješenja Fonda rada realizovana su sredstva iz budžeta u ukupnom iznosu od 10,05 miliona eura, dok su prihodi od pomenutih doprinosa za isti period ostvareni u iznosu od 8,7 miliona eura“, precizirali su iz Ministarstva.
Ministarstvo finansija je, prema riječima njegovih predstavnika, uvijek maksimalno imalo razumijevanja i izlazilo u susret, u skladu sa mogućnostima, za ubrzanu dinamiku i otpuštanje sredstava namijenjenim za isplatu potraživanja zaposlenih kojima je radni odnos prestao usljed stečaja ili zaposlenih za čijim je radom prestala potreba zbog tehnoloških, ekonomskih i restruktivnih promjena.
„U skladu sa Zakonom o budžetu i fiskalnoj odgovornosti proces utvrđivanja budžeta svih potrošačkih jedinica bazira se na ekonomskoj i fiskalnoj politici, očekivanim makroekonomskim i fiskalnim trendovima i utvrđenim limitom potrošnje koji je sastavni dio Smjernica makroekonomske i fiskalne politike“, navodi se u saopštenju.
Tim dokumentom, kako su dodali, postavljaju se gornji limiti potrošnje koji su obavezujući za narednu godinu, a indikativni za naredne dvije godine.
„Dakle, projekcija rashoda definisana limitima potrošnje mora se poštovati“, zaključili su iz Ministarstva.