Qatari Diar će u narednih nekoliko sedmica početi da gradi ekskluzivni turistički resort u naselju Pržno u Tivtu, koja će značajno unaprijediti turističku ponudu Crne Gore, najavio je danas premijer Milo Đukanović.
On je dodao da je u međuvremenu riješen uzrok konfuzije, zbog kojeg je projekat bio obustavljen, a koji je postojao između ranijeg društvenog preduzeća i države. Đukanović je objasnio da kroz privatizaciju ranijeg društvenog preduzeća nijesu bili riješeni svi aspekti imovinskih odnosa sa državom.
„U međuvremenu su ti odnosi razriješeni i Vlada je donijela odluku o eksproprijaciji dijela zemljišta koje je privatno“, kazao je Đukanović.
On je saopštio da su razvoj infrastrukture, energetike, turizma i proizvodnje hrane najznačajnije oblasti u kojima se u narednom periodu može očekivati priliv stranih investicija.
Đukanović je poručio da će projekat autoputa Bar - Boljare biti nastavljan i završen, kao i da je planirano sređivanje saobraćajnice duž crnogorske obale.
„Da li će to biti crnogorska dionica Jadransko-jonskog autoputa ili brza saobraćajnica, odlučićemo u konsultacijama sa domaćim i stranim ekspertima“, rekao je Đukanović.
On je najavio i aktivnosti na unaprijeđenju aerodromske infrastrukture i razvoju željezničkog i lučkog saobraćaja, kako bi se upotpunili svi aspekti crnogorske turističke ponude, a Crna Gora postala jedna od novih elitnih destinacija.
Đukanović je u oblasti turizma najavio realizaciju rizorta na Dubovici, Maljeviku, Bjelasici i Durmitoru, dok je kao prioritete u sektoru energetike naveo gradnju drugog bloka Termoelektrane (TE) i podmorskog kabla, kao i valorizaciju Morače, Komarnice i basena Maoč.
Crna Gora će, prema njegovim riječima, morati ozbiljnije da se okrene korišćenju poljoprivrednih potencijala, jer je, kako je kazao, nedopustivo da njena turistička ponuda bude neopravdano zavisna od proizvodnje hrane iz regiona, odakle se godišnje uveze oko 400 miliona EUR hrane.
Đukanović smatra da su strane investicije važan faktor ekonomskog i ukupnog razvoja Crne Gore, koja je među evropskim zemljama u tranziciji već nekoliko godina lider u pogledu njihovog privlačenja.
„U posljednjih deset godina prosječno godišnje učešće stranih investicija u bruto domaćem proizvodi (BDP) je 18,5 odsto ili 5,1 milijardu eura u apsolutnom iznosu, što je respektabilno i potvrđuje važnost kontinuiranog dijaloga sa stranim investitorima“, kazao je Đukanović.
On je dodao da je priliv stranih direktnih investicija u previh deset mjeseci ove godine povećan 12,4 odsto u odnosu na isti period prošle, kao i da su rekordni mjeseci bili septembar i oktobar.
Đukanović smatra da Crna Gora nije iskoristila ni značajniji dio potencijala za ulaganja stranog kapitala u njene resurse, ali da kontinuirano radi na unaprijeđenju poslovnog ambijenta.
„Daleko sam od pomisli da smo obavili posao. Taj posao se nikad ne završava“, rekao je Đukanović.
On je saopštio da Crna Gora nije u recesiji i da će ove godine ostvariti rast iznad dva odsto.
„Solidno je obavljen posao konsolidacija javnih finansija i solidno smo radili na pripremi realizacije ključnih razvojnh projekata u infrastrukturi, energetici i turizmu. Sve to, međutim, nije nešto što nas može zadovoljiti“, poručio je Đukanović.
On smatra da bi Crna Gora, ukoliko želi da uhvati dobar ritam u dostizanju evropskog nivoa razvijenosti, morala da dostigne stope rasta od pet odsto godišnje.
„To je vrlo ambiciozno. Pametnim i održivim korišćenjem resursa uz nastavak strukturnih reformi i unaprijeđenje poslovnog ambijenta, taj tempo rasta u Crnoj Gori nije nedostižan“, rekao je Đukanović.
On je najavio da će ovogodišnji deficit biti ispod dva odsto BDP-a, ali da u Vladi planiraju njegovo dodatno obaranje, kako bi se u bliskoj budućnosti potpuno uravnotežile javne finansije.
Đukanović je kazao da su banke posljednjih godina dosta radile na konsolidaciji i jačanju svog kapitala, zbog čega nije nerealno očekivanje da se one sada ofanzivnije uhvate u koštac sa nekvalitetnim kreditima i potrebom većeg kreditiranja sektora preduzetništva i malog i srednjeg biznisa.
„Neophodno je jačati preduzetništvo i mali i srednji biznis. Ključni problemi su neodstatak preduzetničke kulture i izvora finansiranja, zbog čega moramo nastaviti da radimo na strukturnim reformama i daljem unaprijeđenju poslovnog ambijenta“, saopštio je Đukanović.
On je poručio i da će osnovni cilj ekonomske politike Crne Gore u narednoj godini biti dinamiziranje ekonomskog rasta, a da je za evropske i zemlje zapadnog Balkana važan nastavak ozbiljnih reformi na planu ekonomije.
„Loše je previdjeti da se ukupna intergarcija zemalja zapadnog Balkana dešava na matrici koja je evropsku ekonomiju upravo dovela u ćorsokak. Zato je neophodno hrabrije krenuti u reforme evropske ekonomije“, smatra Đukanović.
Predsjednik Savjeta stranih investitora, Ruediger Schulz, saopštio je da je tokom ove godine dosta urađeno na poboljšanju poslovnog ambijenta u Crnoj Gori, ali da pred Vladom i dalje stoje brojni izazovi i problemi koje je u narednom periodu potrebno savladati i otkloniti.
Schulz je kazao da u Crnoj Gori i dalje postoji problem neefikasnost i sporost administracije u sprovođenju zakonskih propisa, sporih sudskih procedura prilikom rješavanja privrednih sporova, nedovoljne razvijenost infrastrukture, neadekvatne primjene propisa u pojedinim opštinama i destimulativnog uticaja radnog zakonodavstva na razvoj tržišta.