Crnogorski parlament odlučan je da nastavi nadgledanje procesa reformi na putu evropskih integracija, poručio je predsjednik Ranko Krivokapić na svečanosti povodom obilježavanja 108 godina parlamentarizma u Crnoj Gori.
Svečanosti su prisustvovali predstavnici izvršne i sudske vlasti, diplomatskog kora, nevladinog sektora, poslanici kao i nekadašnji predsjednici parlamenta.
Krivokapić je, podsjećajući na korijene parlamentarzma i demokratije u crnogorskoj istoriji, ukazao na odluku kralja Nikole da ovlasti prvog crnogorskog muftiju da Muslimanima u Crnoj Gori sudi po Šerijatskom pravu, poručujući da su etničke tenzije svojstvo sredinama koje su propustile da lekciju suživota nauče od Crne Gore.
„Neka Crnu Goru niko ne plaši njenim Muslimanima, Bošnjacima i Albancima, jer u građanskim državama i demokratijama, kakva je Crna Gora i kakva želi biti, zajedništvo je starije od netrpeljivosti, a mudrost snažnija od plahosti“, kazao je Krivokapić.
On je poručio da je čast zajednička svim vjerama i narodima koji kulturološki čine Crnu Goru, a, kako je kazao, gdje narodi dijele iste moralne vrijednosti tu postoje razum i zajedništvo.
Krivokapić je ocijenio da opšti interes u Crnoj Gori mora biti ispred partijskog, objašnjavajući da tamo gdje manjka transparentnosti demokratija je na gubitku.
„Zato je naša misija da osnažimo i otvorimo crnogorski parlament, ne samo da on prigrli sva ovlašćenja koja mu Ustav daje, nego i da crnogorski hram demokratije otvorimo za sve naše partnere na putu snaženja vladavine prava“, rekao je Krivokapić.
Prema njegovim riječima, cilj je da se pokaže da parlament nije na strani vlasti ili opozicije, već demokratije i građana Crne Gore.
„Parlament je snažniji nego ikad, odlučan i spreman da nadgleda sve preostale reforme koje nas očekuju na putu evropskih integracija“, kazao je Krivokapić, dodajući da je jedan od osnovnih ciljeva te institucije da Crna Gora postane punopravna članica Evropske unije i NATO-a.
„Nakon što smo obnovili crnogorsku državu mandat nam je da osnažimo crnogorsku demokratiju, i ovu državu ne samo politički, ekonomski i bezbijednosno, nego i civilizacijski i kulturološki uvedemo u porodicu prosvijećenih zapadnih demokratija koje su svetionik ljudskih sloboda“, poručio je on.
Sve ostalo značilo bi, kako je rekao, da je iznevjereno povjerenje građana.
„Izgradnja države u kojoj postoji puna vladavina prava je izraz pune zrelosti države“, ocijenio je Krivokapić, dodajuću da je selektivna pravda najgora vrsta nepravde.
Crna Gora, kako je kazao, nikad nije bila bliža evropskoj zajednici, a postaće dio i evroatlantske porodice.
Krivokapić je pozvao kolege da po strani ostave uske partijeske interese i populističku demagogiju i „da zajedno kao partneri i saborci se ujedinimo na dobru crnogorskih građana“.
Prema njegovim riječima, danas se uočavama jasna i neprekinuta nit demokraske tradicije Crne Gore.
„Za narod čiji je etos Petar II Petrović Njegos opisao „Crnogorci ne jedu lance“, demokratija je bila prirodno stanje“, a temelj modernog parlametarizma je, kako je podsjetio, Ustav iz 1905. Godine.
Taj Ustav kao i parlament, kako je ocijenio Krivokapić, nova su artikulacija tradicije koja je vjekovima postojala u Crnoj Gori.
On je podsjetio na značaj Opšteg zbora Crnogoraca kome se, kako je objasnio, mijenjala i razvijala forma „ali je opstajala suština“.
„Rođenju modernog parlamentarizma u Crnoj Gori 1905.godine prethodila je mudra politika različitosti tadašnjeg crnogorskog vadara, kralja Nikole“, poručio je Krivokapić.
Krivokapić je, podsjećajući na korijene parlamentarzma i demokratije u crnogorskoj istoriji, ukazao na odluku kralja Nikole da ovlasti prvog crnogorskog muftiju da Muslimanima u Crnoj Gori sudi po Šerijatskom pravu, poručujući da su etničke tenzije svojstvo sredinama koje su propustile da lekciju suživota nauče od Crne Gore.
„Neka Crnu Goru niko ne plaši njenim Muslimanima, Bošnjacima i Albancima, jer u građanskim državama i demokratijama, kakva je Crna Gora i kakva želi biti, zajedništvo je starije od netrpeljivosti, a mudrost snažnija od plahosti“, kazao je Krivokapić.
On je poručio da je čast zajednička svim vjerama i narodima koji kulturološki čine Crnu Goru, a, kako je kazao, gdje narodi dijele iste moralne vrijednosti tu postoje razum i zajedništvo.
Krivokapić je ocijenio da opšti interes u Crnoj Gori mora biti ispred partijskog, objašnjavajući da tamo gdje manjka transparentnosti demokratija je na gubitku.
„Zato je naša misija da osnažimo i otvorimo crnogorski parlament, ne samo da on prigrli sva ovlašćenja koja mu Ustav daje, nego i da crnogorski hram demokratije otvorimo za sve naše partnere na putu snaženja vladavine prava“, rekao je Krivokapić.
Prema njegovim riječima, cilj je da se pokaže da parlament nije na strani vlasti ili opozicije, već demokratije i građana Crne Gore.
„Parlament je snažniji nego ikad, odlučan i spreman da nadgleda sve preostale reforme koje nas očekuju na putu evropskih integracija“, kazao je Krivokapić, dodajući da je jedan od osnovnih ciljeva te institucije da Crna Gora postane punopravna članica Evropske unije i NATO-a.
„Nakon što smo obnovili crnogorsku državu mandat nam je da osnažimo crnogorsku demokratiju, i ovu državu ne samo politički, ekonomski i bezbijednosno, nego i civilizacijski i kulturološki uvedemo u porodicu prosvijećenih zapadnih demokratija koje su svetionik ljudskih sloboda“, poručio je on.
Sve ostalo značilo bi, kako je rekao, da je iznevjereno povjerenje građana.
„Izgradnja države u kojoj postoji puna vladavina prava je izraz pune zrelosti države“, ocijenio je Krivokapić, dodajuću da je selektivna pravda najgora vrsta nepravde.
Crna Gora, kako je kazao, nikad nije bila bliža evropskoj zajednici, a postaće dio i evroatlantske porodice.
Krivokapić je pozvao kolege da po strani ostave uske partijeske interese i populističku demagogiju i „da zajedno kao partneri i saborci se ujedinimo na dobru crnogorskih građana“.
Prema njegovim riječima, danas se uočavama jasna i neprekinuta nit demokraske tradicije Crne Gore.
„Za narod čiji je etos Petar II Petrović Njegos opisao „Crnogorci ne jedu lance“, demokratija je bila prirodno stanje“, a temelj modernog parlametarizma je, kako je podsjetio, Ustav iz 1905. Godine.
Taj Ustav kao i parlament, kako je ocijenio Krivokapić, nova su artikulacija tradicije koja je vjekovima postojala u Crnoj Gori.
On je podsjetio na značaj Opšteg zbora Crnogoraca kome se, kako je objasnio, mijenjala i razvijala forma „ali je opstajala suština“.
„Rođenju modernog parlamentarizma u Crnoj Gori 1905.godine prethodila je mudra politika različitosti tadašnjeg crnogorskog vadara, kralja Nikole“, poručio je Krivokapić.