Crna Gora je, na polju ekonomije, ostvarila značajan napredak koji joj je omogućio da, mjereno rastom dohotka po stanovniku, danas bude lider u regionu, ocijenio je premijer Milo Đukanović u autorskom tekstu za Financial Times.
On je podsjetio da je Crna Gora nekada bila najmanje razvijena jugoslovenska republika, a u posljednjih deset godina utrostručila je bruto domaći proizvod (BDP) po stanovniku na više od sedam hiljada USD.
"To smo postigli kroz liberalizaciju propisa o poslovanju, fokusirajući se na atraktivnu politiku stranih direktnih investicija i proaktivan pristup investitorima. Uveli smo elektronsku registraciju preduzeća, pojednostavljene carinske i propise o stečaju i, kroz Zakon o stranim investicijama, uspostavili niz zaštitnih mjera za strane investitore", naveo je Đukanović.
Kao rezultat, kako je dodao, bilježi se rast stranih direktnih investicija (SDI) u Crnoj Gori sa 52 miliona eura u 2004. na 330 miliona u prošloj godini, čemu su uglavnom doprinijele investicije iz država EU, Švajcarske i Ruske Federacije.
“Iznos stranih direktnih investicija kod nas je, mjereno postotkom BDP-a, među najvišim u Evropi i predstavlja, u prosjeku, 20 odsto u posljednjih šest godina”, saopštio je Đukanović. “Do ovakvih rezultata dovelo je usvajanje propisa u oblasti poslovanja u skladu sa standardima EU i na to crnogorski građani zaista mogu biti ponosni”.
Crna Gora je, kako je naveo, počela da realizacije određeni broj velikih projekata koji su postavljeni tako da podržavaju njen srednjoročni rast. Oni uključuju podmorski energetski kabl između Crne Gore i Italije, projekat italijanske Terne vrijedan 800 miliona eura čiji se završetak očekuje do 2017. i širenje Termoelektrane Pljevlja vrijedno oko 350 miliona eura što će uvećati kapacitet proizvodnje 30 odsto.
Ostali projekti uključuju Jadransko-jonski gasovod, koncesije za priobalno istraživanje nafte i gasa, kao i dva značajna projekta za unaprijeđenje saobraćajnih veza između Crne Gore i Evropske unije, autoput Bar-Beograd i željezničku prugu Bar-Budimpešta.
“U sektoru turizma, ključne investicije međunarodnih investitora uključuju razvoj rizorta na Luštici, gdje će Oraskom, egipatski telekomunikacioni i građevinski konglomerat, do 2018. uložiti 1,1 milijardu eura, Porto Montenegro, gdje je konzorcijum koji vodi Peter Munk već uložio više od 280 miliona, a u toku je i proširenje ove investicije”, kazao je Đukanović.
On je dodao da je tu i Aman Sveti Stefan, gdje singapurski Aman Resort, pored inicijalnog ulaganja u iod 60 miliona eura, trenutno realizuje dodatnu investiciju vrijednu 55 miliona eura.
“Zajedno s planiranim projektom azerbejdžanske naftne kompanije SOCAR, rizorta One&Only, vrijednim 500 miliona eura, i razvojem hotela Qatari Diar-a od 350 miliona eura, investicije u turizmu iznose oko 2,4 milijarde eura, što je gotovo dvije trećine našeg BDP-a”, rekao je Đukanović.
On je podsjetio da je Crna Gora prošle godine napredovala za šest mjesta na listi Doing Business, Svjetske banke, i, po lakoći poslovanja, zauzela na 44. poziciju u svijetu.
Time je, kako je ocijenio, najviše naglašen napredak u prijavi imovine i izdavanju dozvola za gradnju, dok je zadržana pozicija na samom vrhu u pogledu lakoće dobijanja kredita.
“Znamo da ima primjera zemalja u svijetu koji dokazuju da je moguće ostvariti ekonomski rast i bez demokratskog napretka. Međutim, Vlada Crne Gore je snažno posvećena evropskom putu vjerujući da demokratski razvoj ne može biti manje važan od ekonomskog napretka”, poručio je Đukanović.
Da bi Crna Gora, kako je kazao, dalje unaprijeđivala demokratski razvoj, mora biti fokusirana na jačanje vladavine prava.
“Postoji jasan, pragmatičan razlog za ovo - crnogorska Vlada i ja u potpunosti prepoznajemo da jedino kroz očuvanje i jačanje vladavine prava možemo sačuvati povjerenje i obezbijediti dugoročni ekonomski razvoj”, naveo je Đukanović. “Naš najveći izazov, sa značajnim demokratskim i ekonomskim implikacijama, jesu naši pravosudni organi za koje smo svjesni da trebaju dalji razvoj”.
Kako zbog demokratizacije našeg društva, tako i pravne sigurnosti investitora, neophodno je, kako je dodao, unaprijediti brzinu rada sudova i obezbijediti konzistentnije donošenje sudskih odluka i njihovo valjano izvršenje.
Izvještaj Grupe Savjeta Evrope za borbu protiv korupcije (GRECO) iz 2010. godine ukazivao je na efikasnu primjenu zakonodavstva kao najveći izazov za Crnu Goru.
“To smo uzeli u obzir. Naši napori na obezbjeđivanju višeg stepena konzistentnosti u primjeni zakonodavstva i unapređenju koordinacije u borbi protiv korupcije rezultirali su navodima iz posljednjeg Izvještaja GRECO-a koji kažu da je Crna Gora ostvarila kredibilne napore u usvajanju preporuka. Stoga je GRECO pohvalio Crnu Goru za sprovođenje suštinskih reformi”, kazao je Đukanović.
On je saopštio da će sljedeći prioritet Crne Gore biti povećanje transparentnosti u pravosuđu kroz kampanje za podizanje svijesti o pitanjima kao što su prijava korupcije i zaštita zviždača.
Sloboda medija predstavlja još jedan prioritet i, u saradnji s Organizacijom za evropsku bezbjednost i saradnju (OEBS) biće nastavljene aktivnosti na obezbjeđivanju nesmetanog rada medijskih organizacija.
“U tom svjetlu, nedavno smo usvojili propise kojima smo dekriminalizovali klevetu što predstavlja značajan korak u unapređenju slobode medija, a nekoliko slučajeva zastrašivanja ili nasilja nad novinarima ubrzo će dobiti sudski epilog”, rekao je Đukanović.
On je ocijenio da je istovremeno važno da se, kroz unaprijeđenu samoregulaciju, uspostave zaštitne mjere koje bi bile usmjerene protiv zloupotrebe medija zbog privatnih interesa. Drugim riječima, Vlada, kako je naveo, vjeruje da medijske organizacije i same moraju da rade kako bi se profesionalni standardi u potpunosti unaprijedili i očuvali.
“Iznio sam ovdje prioritete održivog napretka u Crnoj Gori. Ipak, nije sve na nama. Kvalitet infrastrukture u Crnoj Gori, kao i u susjednim državama koje nijesu članice EU, predstavlja ekonomski i politički izazov”, smatra Đukanović.
Prema njegovim riječima, slabo razvijene saobraćajne i trgovinske veze usporavaju regionalnu ekonomsku saradnju i, kao posljedica toga, pokreću pitanje sigurnosti, a izgradnja prekograničnih saobraćajnih dionica zahtijeva značajna ulaganja koja prevazilaze individualne kapacitete svake od država regiona.
Đukanović vjerujemo da je ekonomski i demokratski napredak koji prati euro-atlantske integracije jedina garancija dugoročnom, održivom razvoju.
Prema njegovim riječima, nedavno održani Samit NATO-a u Kardifu potvrdio je spremnost da se Crna Gora do kraja naredne godine pozove u članstvo što je suštinski značajan primjer priznanja njenim kontinuiranim reformskim naporima.
Đukanović je podsjetio da je prezentirajući novi Izvještaj o napretku, komesar za proširenje EU Štefan Fuele rekao da je Crna Gora je, po više osnova, predvodnik u regionu i da nakon godinu, već postoje pozitivni rezultati kojima se treba ponositi.
“U pogledu broja otvorenih poglavlja, Crna Gora je država kandidat koja je najdalje napredovala na putu ka članstvu. U cilju nastavka ovako konstruktivnog odnosa, očekujemo da na našu posvećenost zajedničkoj budućnosti Evropska unija uzvrati istom mjerom”, zaključio je Đukanović.
"To smo postigli kroz liberalizaciju propisa o poslovanju, fokusirajući se na atraktivnu politiku stranih direktnih investicija i proaktivan pristup investitorima. Uveli smo elektronsku registraciju preduzeća, pojednostavljene carinske i propise o stečaju i, kroz Zakon o stranim investicijama, uspostavili niz zaštitnih mjera za strane investitore", naveo je Đukanović.
Kao rezultat, kako je dodao, bilježi se rast stranih direktnih investicija (SDI) u Crnoj Gori sa 52 miliona eura u 2004. na 330 miliona u prošloj godini, čemu su uglavnom doprinijele investicije iz država EU, Švajcarske i Ruske Federacije.
“Iznos stranih direktnih investicija kod nas je, mjereno postotkom BDP-a, među najvišim u Evropi i predstavlja, u prosjeku, 20 odsto u posljednjih šest godina”, saopštio je Đukanović. “Do ovakvih rezultata dovelo je usvajanje propisa u oblasti poslovanja u skladu sa standardima EU i na to crnogorski građani zaista mogu biti ponosni”.
Crna Gora je, kako je naveo, počela da realizacije određeni broj velikih projekata koji su postavljeni tako da podržavaju njen srednjoročni rast. Oni uključuju podmorski energetski kabl između Crne Gore i Italije, projekat italijanske Terne vrijedan 800 miliona eura čiji se završetak očekuje do 2017. i širenje Termoelektrane Pljevlja vrijedno oko 350 miliona eura što će uvećati kapacitet proizvodnje 30 odsto.
Ostali projekti uključuju Jadransko-jonski gasovod, koncesije za priobalno istraživanje nafte i gasa, kao i dva značajna projekta za unaprijeđenje saobraćajnih veza između Crne Gore i Evropske unije, autoput Bar-Beograd i željezničku prugu Bar-Budimpešta.
“U sektoru turizma, ključne investicije međunarodnih investitora uključuju razvoj rizorta na Luštici, gdje će Oraskom, egipatski telekomunikacioni i građevinski konglomerat, do 2018. uložiti 1,1 milijardu eura, Porto Montenegro, gdje je konzorcijum koji vodi Peter Munk već uložio više od 280 miliona, a u toku je i proširenje ove investicije”, kazao je Đukanović.
On je dodao da je tu i Aman Sveti Stefan, gdje singapurski Aman Resort, pored inicijalnog ulaganja u iod 60 miliona eura, trenutno realizuje dodatnu investiciju vrijednu 55 miliona eura.
“Zajedno s planiranim projektom azerbejdžanske naftne kompanije SOCAR, rizorta One&Only, vrijednim 500 miliona eura, i razvojem hotela Qatari Diar-a od 350 miliona eura, investicije u turizmu iznose oko 2,4 milijarde eura, što je gotovo dvije trećine našeg BDP-a”, rekao je Đukanović.
On je podsjetio da je Crna Gora prošle godine napredovala za šest mjesta na listi Doing Business, Svjetske banke, i, po lakoći poslovanja, zauzela na 44. poziciju u svijetu.
Time je, kako je ocijenio, najviše naglašen napredak u prijavi imovine i izdavanju dozvola za gradnju, dok je zadržana pozicija na samom vrhu u pogledu lakoće dobijanja kredita.
“Znamo da ima primjera zemalja u svijetu koji dokazuju da je moguće ostvariti ekonomski rast i bez demokratskog napretka. Međutim, Vlada Crne Gore je snažno posvećena evropskom putu vjerujući da demokratski razvoj ne može biti manje važan od ekonomskog napretka”, poručio je Đukanović.
Da bi Crna Gora, kako je kazao, dalje unaprijeđivala demokratski razvoj, mora biti fokusirana na jačanje vladavine prava.
“Postoji jasan, pragmatičan razlog za ovo - crnogorska Vlada i ja u potpunosti prepoznajemo da jedino kroz očuvanje i jačanje vladavine prava možemo sačuvati povjerenje i obezbijediti dugoročni ekonomski razvoj”, naveo je Đukanović. “Naš najveći izazov, sa značajnim demokratskim i ekonomskim implikacijama, jesu naši pravosudni organi za koje smo svjesni da trebaju dalji razvoj”.
Kako zbog demokratizacije našeg društva, tako i pravne sigurnosti investitora, neophodno je, kako je dodao, unaprijediti brzinu rada sudova i obezbijediti konzistentnije donošenje sudskih odluka i njihovo valjano izvršenje.
Izvještaj Grupe Savjeta Evrope za borbu protiv korupcije (GRECO) iz 2010. godine ukazivao je na efikasnu primjenu zakonodavstva kao najveći izazov za Crnu Goru.
“To smo uzeli u obzir. Naši napori na obezbjeđivanju višeg stepena konzistentnosti u primjeni zakonodavstva i unapređenju koordinacije u borbi protiv korupcije rezultirali su navodima iz posljednjeg Izvještaja GRECO-a koji kažu da je Crna Gora ostvarila kredibilne napore u usvajanju preporuka. Stoga je GRECO pohvalio Crnu Goru za sprovođenje suštinskih reformi”, kazao je Đukanović.
On je saopštio da će sljedeći prioritet Crne Gore biti povećanje transparentnosti u pravosuđu kroz kampanje za podizanje svijesti o pitanjima kao što su prijava korupcije i zaštita zviždača.
Sloboda medija predstavlja još jedan prioritet i, u saradnji s Organizacijom za evropsku bezbjednost i saradnju (OEBS) biće nastavljene aktivnosti na obezbjeđivanju nesmetanog rada medijskih organizacija.
“U tom svjetlu, nedavno smo usvojili propise kojima smo dekriminalizovali klevetu što predstavlja značajan korak u unapređenju slobode medija, a nekoliko slučajeva zastrašivanja ili nasilja nad novinarima ubrzo će dobiti sudski epilog”, rekao je Đukanović.
On je ocijenio da je istovremeno važno da se, kroz unaprijeđenu samoregulaciju, uspostave zaštitne mjere koje bi bile usmjerene protiv zloupotrebe medija zbog privatnih interesa. Drugim riječima, Vlada, kako je naveo, vjeruje da medijske organizacije i same moraju da rade kako bi se profesionalni standardi u potpunosti unaprijedili i očuvali.
“Iznio sam ovdje prioritete održivog napretka u Crnoj Gori. Ipak, nije sve na nama. Kvalitet infrastrukture u Crnoj Gori, kao i u susjednim državama koje nijesu članice EU, predstavlja ekonomski i politički izazov”, smatra Đukanović.
Prema njegovim riječima, slabo razvijene saobraćajne i trgovinske veze usporavaju regionalnu ekonomsku saradnju i, kao posljedica toga, pokreću pitanje sigurnosti, a izgradnja prekograničnih saobraćajnih dionica zahtijeva značajna ulaganja koja prevazilaze individualne kapacitete svake od država regiona.
Đukanović vjerujemo da je ekonomski i demokratski napredak koji prati euro-atlantske integracije jedina garancija dugoročnom, održivom razvoju.
Prema njegovim riječima, nedavno održani Samit NATO-a u Kardifu potvrdio je spremnost da se Crna Gora do kraja naredne godine pozove u članstvo što je suštinski značajan primjer priznanja njenim kontinuiranim reformskim naporima.
Đukanović je podsjetio da je prezentirajući novi Izvještaj o napretku, komesar za proširenje EU Štefan Fuele rekao da je Crna Gora je, po više osnova, predvodnik u regionu i da nakon godinu, već postoje pozitivni rezultati kojima se treba ponositi.
“U pogledu broja otvorenih poglavlja, Crna Gora je država kandidat koja je najdalje napredovala na putu ka članstvu. U cilju nastavka ovako konstruktivnog odnosa, očekujemo da na našu posvećenost zajedničkoj budućnosti Evropska unija uzvrati istom mjerom”, zaključio je Đukanović.