Britanski stručnjak Džejms Ker-Lindzi kaže da je američki predsednik dao "nevjerovatnu i pogrešnu izjavu" o Kosovu.
Obama je sinoć, u 40-minutnom govoru pred oko 2.000 zvanica u Centru lijepe umjetnosti u Briselu, izjavio (optužujući Rusiju da u krimskoj krizi izvrće činjenice kada navodi Kosovo kao presedan) da se Kosovo odvojilo od Srbije tek poslije referenduma organizovanog u skladu s međunarodnim pravom i u saradnji sa Ujedinjenim nacijama i susjedima.
"NATO je intervenisao tek pošto je narod Kosova godinama bio sistematski zlostavljan i ubijan. A, Kosovo je napustilo Srbiju pošto je organizovan referendum koji nije bio van okvira međunarodnog prava, već uz pažljivu saradnju sa Ujedinjenim nacijama i kosovskim susjedima", rekao je Obama.
"Ništa slično tome nije se desilo na Krimu", dodao je američki predsjednik, navodeći da ruski lideri brane svoje akcije tvrdnjama da je Kosovo predstavljalo presedan i primjer miješanja Zapada u unutrašnja pitanja manje zemlje.
Međutim, jedini referendum za nezavisnost Kosova održan je od 26. do 30. septembra 1991. godine, u organizaciji Demokratskog saveza Kosova Ibrahima Rugove.
Tom glasanju su prethodile promjene Ustava Srbije, kojima su smanjena prava i ovlašćenja pokrajina Vojvodina i Kosovo i Metohija, a koje su okončane donošenjem novog Ustava 1990. godine.
Srpske vlasti su referendum proglasile ilegalnim, ali nisu ometale njegovo održavanje, a ishod glasanja i proglašenje nezavisnosti koje je tada usledilo nije priznao niko u svijetu osim Albanije.
Prema podacima koje su organizatori referenduma objavili, 99.98 odsto od nešto više od milion registrovanih birača izjasnilo se za otcjepljenje.
Kosovo je proglasilo nezavisnost 17. februara 2008. godine, pošto je parlament u Prištini usvojio Deklaraciju o nezavisnosti.
Ker-Lindzi je podsjetio da je 1991. bio referendum na Kosovu, ali nezvaničan, čiji ishod je jedino priznala Albanija.
"Poenta Obamine izjave je u tome da je referendum na Kosovu održan u saradnji sa UN i da, iz toga proističe njegov legitimitet. Ali, to nije bilo slučaj. Povrh toga, referendum 1991. dogodio se protivno želji države (Jugoslavije). To je bio ključni argument protiv održavanja referenduma na Krimu", kaže Ker-Lindzi.
On dodaje da kada bi se prihvatila validnost glasanja na Kosovu 1991. godine, to bi ne umanjilo nego bi dalo još veću legitimnost krimskom referendumu.
"Mislim da je najbolje rješenje da se prizna greška i da se sa tim završi", zaključuje britanski stručnjak za Balkan.
Na pitanje šta je moglo da ima za cilj davanje takve izjave, Ker-Lindzi kaže da je očigledno da je Obama pokušao da pošalje poruku da je slučaj Kosova drugačiji od Krima.
On kaže i da je "uočljivo da je proteklih sedmica mnogo ljudi, uključujući i (ruskog predsjednika Vladimira) Putina, pokušavalo da povuče paralelu između situacija na Krimu i događaja koji su doveli do unilateralnog proglašenja nezavisnosti 2008. godine".
"Mislim da je Obama htio da pošalje jasnu poruku da su dvije situacije potpuno različite, čak i do toga kako su dva referenduma, koja su dovela do nezavisnosti, bila organizovana. Problem je, međutim u tome što, u slučaju Kosova, UN nisu organizovale referendum", objašnjava on.
Na pitanje da li Zapad želi da pronađe opravdanje zbog priznavanja Kosova, a nepriznavanja ishoda referenduma na Krimu, Ker-Lindzi kaže da je jasno da postoji bojazan da druge zemlje pokušavaju da iskoriste "presedan Kosovo" kako bi opravdale svoje djelovanje van okvira UN.
"Rusija je to uradila u Abhaziji, Južnoj Osetiji i na Krimu", navodi on.
Obama je juče završio posjetu Briselu, a danas je boravi u Rimu i Vatikanu, u okviru evropske turneje.
(Tanjug, Foto: Beta/AP Photo/Charles Dharapak)