Izbor Šandora Laborka je izazvao političku buru u Madjarskoj, iako su ga podržali madjarski NATO partneri.
Labork, koji je vršilac dužnosti generalnog direktora Nacionalne bezbjednosne agencije, pohadjao je krajem sedamdesetih i početkom osamdesetih moskovski Univerzitet Feliks Djeržinski.
Opoziciona partija desnog centra Fideš rekla je da su socijalistička vlada i premijer Ferenc Djurčani previše bliski sa Rusijom i aparaturom iz komunističke ere.
"Djurčani ignoriše proteste zbog Laborkovog izbora ili zato što misli da to neće narušiti reputaciju zemlje ili zato što misli da je ispunjavanje ciljeva njegovog ruskog partnera važnije od interesa sopstvene nacije", rekao je Laslo Kover, pripadnik
predsjedničkog vijeća Fedeša, za novine Madjar Hirlap.
Za razliku od nekih bivših komunističkih zemalja koje se nisu priključile NATO-u i Evropskoj uniji, Madjarska ne zabranjuje bivše komuniste i nije sprovela proces lustracije bivših komunističkih agenata.
"Madjarska vlada nije dobila nikakav dopis, ni formalni ni neformalni, da bi EU ili SAD imali išta protiv Laborkovog izbora", rekla je portparolka vlade Bernadet Budai.
Premijer je taj koji odlučuje ko će biti na čelu Nacionalnog bezbednosnog komiteta, mada će biti organizovano saslušanje povodom Laborkovog imenovanja. Prethodni šef je podnio ostavku početkom ove godine.
Saveznici Budimpešte su ubijedjeni da će Madjarska, koja je pristupila NATO-u 1999. godine, donijeti pravu odluku.
(Beta-Rojters)