Članovi Odbora prihvatili su predloge zakona o pravosuđu i tužilaštvu koji su postali sastavni dio zakonskog teksta o kome će raspravljati Skupština
Najviše rasprave članovi odbora posvetili su predlogu zakona o državnom tužilaštvu.
Poslanik Socijalističke narodne partije, Velizar Kaluđerović, zamjerio je predstavnicima Ministarstva pravde zašto u sastavu Tužilačkog savjeta ima pet predstavnika tužilaca.
"Odnos članova je 6:5, a Venecijanska komisija je tražila da se obezbijedi paritet nosilaca tužilačke funkcije i onih koji to nijesu. I od tih šest samo jedan je iz osnovnih tužilaštava, a njih je namanje 70-80 odsto od broja svih tužilaca u državi. To nije dobro raspoređeno", kazao je on.
Kaluđerović je rekao da je nejasno šta će se desiti u slučaju da ne budu izabrani svi članovi Tužilačkog savjeta - da li oni koji su izabrani mogu početi da rade ili moraju čekati do izbora preostalih članova.
On je najavio amandmansko djelovanje te partije i pitao zašto je za osnovnog tužioca koji treba da se imenuje u Tužilački savjet predviđeno potrebno radno iskustvo od pet, umjesto ranije tri godine.
Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Radovan Obradović kazao je da smatra da je uslov od pet godina radnog iskustva, koji je predviđen i za članove Sudskog savjeta, iz reda sudija osnovnog suda, neravnopravan u odnosu na druge pravnike.
Poslanik Fronta Veljko Vasiljević kazao je da se predloženim zakonskim tekstom reguliše samo formalna odgovornost tužilaca u dijelu nesavjesnog obavljanja funkcije.
"Nesavjesno se obavlja funkcija i ako se ne postupi po propisima iz svoje nadležnosti.
Takođe, činjenjem ili nečinjenjem može da se pričini šteta državi. Do sada smo zbog toga plaćali velike odštetne zahtjeve", pojasnio je on.
Poslanik Socijaldemokratske partije Džavid Šabović kazao je da oko 40 odsto sudija u osnovnim sudovima ima manje od pet godina sudijskog iskustva.
Poslanik DPS-a Miodrag Vuković ocijenio je da je posao u vezi sa usklađivanjem zakona sa Ustavni izmjenama urađen dobro.
"Možemo da konstatujeno da niko od poslanika nije konstatovao da nisu povrijeđena osnovna rješenja iz ustavnih amandmana, i sve se kreće u okviru ustavom određenih gabarita. A ovo u vezi sa pitanjem zakonskih rokova stvar je dogovora", rekao je on.
Vuković je dodao da kritike sa neusklađenošću sa preporukama Venecijanske komisije nijesu prepreka, navodeći da su one samo preporuke a ne ustavne norme.
On je naveo da je u javnosti pogrešno interpretirano da postoji reizbor državnih tužilaca.
"Nema reizbora, državni tužuoci su ranije ienovani, onda bi bilo reimenovanje. Sada se biraju i sada je opšti izbor. Nije postojao ranije rukovodilac, kako nekom da produžimo mandat i kažemo - ti si do juče bio Miško Vuković, a sada si Vuk Mišković", pojasno je Vuković.
Pomoćnik ministra pravde Branka Lakočević kazala je da je zakon o državnom tužilaštvu pretrpio najviše izmjena, a na kritike poslanika da u zakonima nijesu definisani neki rokovi, odgovorila je da je pravna tehnika da se ono što piše u Ustavu ne ponavlja u ustavnim zakonima.
Ona je pojasnila da Tužilački savjet Ustav vidi kao jedinstven organ i da zato daje veću samostalnost svim nosiocima tužilačke funkcije.
Predstavnik Ministarstva pravde Nataša Radonjić kazala je da su kod Tužilaštva imali problem »jer tu može biti prepoznat politički uticaj kroz izbor vrhovnog državnog tužioca kog bira parlament«.
"Njega zato nijesmo mogli računati kao člana Tužilačkog savjeta kog biraju kolege. Ako znamo da u savjetu mora biti najmanje polovina onih koje biraju tužioci u taj broj onda ne možemo računati vrhovnog državnog tužuoca, i tu je taj mehanizam kontrole", navela je ona.
Kaluđerović je zamjerio da je time data mana vrhovnom državnom tužiocu. "Ne računate ga u nosioca tužilačke funkcije jer ga bira Skupština, kao najveće zakonodavno tijelo koje ima izvorni legitimitet".
Lakočević je pojasnila da je pet godina radnog iskustva za tužioce koji se predlažu u sastav Savjeta traženo jer u Ministarstvu smatraju da im je data mnogo veća samostalnost i da to iziskuje veću stručnost i znanje.
"Do sada smo imali zamjenike, bez obzira kako ih je zakon regulisao, njima Ustav daje mnogo veći stepen samostalnosti u odnosu narukovodioca tužilaštva i bez obzira što se svi koji se prvi put biraju na tu funkciju biraju na četiri godine", rekla je ona.
Odgovarajući na pitanje o nesavjesnom radu tužilaštva, Lakočević je kazala da mnoga rješenja u postojećem zakonu treba preispitati.
"Za 20 dana koliko smo imali na raspolaganju za četiri zakona i bez javnih rasprava nijesmo mogli stići sve, a išli smo na usaglašavanje sa amandmanima neophodnog. U skladu sa akcionim planovima za poglavlje 23 nastavićemo rad na svim ovim zakonima jer imamo niz pitanja koja imamo da razriješimo", pojasnila je ona.
Predlog zakona o izmjenama i dopunama zakona o državnom tužilaštvu, uz šest amandmana, jednoglasno je prihvaćen.
Tokom rasprave o predlogu zakona o izmjenama i dopunama zakona o Ustavnom sudu Lakočević je pojasnila da predsjednik i Skupština ne mogu predložiti istog kandidata i da imaju obavezu da budu u kontaktu kako bi to izbjegli.
Ona je dodala da se moraju izabrati najmanje četiri sudije Ustavnog suda kako bi imali pravo da odlučuju.
I taj predlog Zakona poslanici su prihvatili uz tri amandmana.
U vezi predloga zakona o Sudskom savjetu, najviše polemike izazvala je odredba da sudija osnovnog suda koji se predlaže u Savjet treba da ima najmanje pet godina iskustva sudijskog iskustva.
To su kritikovali opozicioni poslanici, ali i Obradović i Vuković, kao i predstavnik nevladine organizacije Centar za monitoring, koji su podnijeli inicijativu za brisanje tog člana zakona.
Vuković je naveo da je za to da se granica godina proširi na sve, kako se niko ne bi osjetio diskriminisanim, kao i da je najgore rješenje ukoliko ostane predloženo rješenje.
Lakočević je kazala da rješenje te situacije može, »ukoliko se bude vodilo računa da to bude pet godina sudijskog iskustva, ali da ne kažemo u to sudu, jer bismo onda izjednačili sve«.
Taj predlog zakona, uz jedan amandman, poslanici su usvojili sa šest glasova za, tri uzdržana i dva protiv.
(MINA)