Svjetska banka SB prognozira da će crnogorska ekonomija ove godine rasti 1,2 odsto, odnosno, upola manje u donosu na Vladinu projekciji 2,5 odsto.
Mišljenje Svjetske banke o stanju naše ekonomije saopštila je danas viši ekonomista za Crnu Goru i Hrvatsku, Sanja Madžarević Šujster, na konferenciji za novinare na kojoj je predstavljen redovni ekonomski izvještaj Svjetske banke za zemlje jugoistočne Evrope. Ona je kazala da je KAP odavno trebao da ode u stečaj.
U ovu procjenu je prema riječima Šujster, uljučen veliki broj faktora, poput situacije u Kombinatu aluminijuma Podgorica, mogući rebalans budžeta, ali u povećanje stope poreza na dodatu vrijednost PDV.
Od zemalja u regionu, ove godine prema projekciji SB najveći rast očekuje Kosovo 3,1 odsto, zatim Srbiju dva odsto, albanska ekonomija će rasti 1,6 odsto, Crna Gora 1,2, dok je najmanji rast prognoziran Bosni i Hercegovini, svega 0,5 odsto.
“Crna Gora u prvom kvartalu ove godine zabilježila je rast obima proizvodnje elektične energije u prvom kvartalu ove godine od 66,3 odsto, odnosno u periodu kada je Elektoprivreda prestala da snabdijeva KAP strujom”, saopštila je Šujster.
Ovaj pokazatelj, po njenim riječima, jasno pokazuje koji su kapaciteti crnogorske ekonomije u situaciji kada imamo potrebu za uvoz manje količine električne energije za KAP.
"U tom slučaju imate ekonomiju koja izvozi električnu energiju, koja naplaćuju tu energiju za razliku od ekonomije koja je uvozila struju i davala je Kombinatu koji je nije plaćao. Dakle imate puno zdraviju ekonomiju", objasnila je Šuster.
Ona smatra da je pokretanje postupka za uvođenje stečaja u Kombinat aluminijuma Vlada napravila pravi legitimni potez.
"Kompanija koja godinama ne plaća svoje dobavljače, poreske dugove, ne otplaćuje svoje kredite je trebalo odavno da ode pod stečaj", kazala je Šuster.
Prema njenim riječima trenuta cijena struje i alumijujma na trižištu ne idu u prilog KAP-u, čiju su ukupni dugovi 11 odsto BDP-a.
“Svjetska banka SB i crnogorska Vlada još pregovaraju o zajmu za razvojnu politiku, koji bi trebalo da bude definisan do jeseni”, kazala je Šujster.
Ona je podsjetila da SB već od kraja prošle godine s Vladom razgovara o takozvanom zajmu za razvojnu politiku, koji bi se iskoristio kao podrška strukturnim reformama.
“To je proces koji traje, kao što traje i samo definisanje programa, koji mora biti usklađen sa Vladinim programom i stvarnim mogućnostima jedne ekonomije”, rekla je Madžarević Šujster.
Prema njenim riječima, pripreme o realizaciji zajma su u toku i biće realizovane vjerovatno do jeseni.
“Očekujemo da ćemo do jeseni imati definisan program i moći preliminarno objaviti neke inicijalne rezultate”, dodala je Madžarević Šujster.
Politike koje bi bile obuhvaćene programom su, kako je navela, one koje sa jedne strane podržavaju fiskalnu konsolidaciju i koje bi bile podrška rastu.
Prema ranijim najavama, radi se o zajmu od 50 miliona eura.
(MINA)