Trgovinska saradnja između Crne Gore i Bosne i Hercegovine nije na odgovarajućem nivou, zaključeno je u crnogorskoj Privrednoj komori.
Potpredsjednik PKCG Ivan Saveljić je, na forumu crnogorskih i kompanija iz BiH iz sektora proizvodnje, prerade i trgovine poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda, kazao da dvije zemlje nijesu iskoristile svoje potencijale.
„Crna Gora i BiH imaju mnogo zajedničkog, a najveća sličnost je njihova nesposobnost da se strateški i dugoročno pristupa problemima. Jedan od apsurda je činjenica da obje zemlje, uprkos sopstvenim resursima i proizvodnji, uvoze značajne količine flaširane vode“, rekao je Saveljić.
On je dodao da svoje potencijale posebno ne koristi Crna Gora čiji je izvoz u BiH jako mali.
Saveljić je saopštio da od 649,5 miliona EUR ukupno ostvarene robne razmjene Crne Gore sa inostranstvom za četiri mjeseca ove godine, na BiH se odnosi 41,3 miliona što je otprilike na nivou prethodnih godina.
„Pokrivenost uvoza izvozom je konstatntno nepovoljna za Crnu Goru i iznosila je od 15,7 odsto u 2011, preko 22 odsto u prošloj, do svega deset odsto za četiri mjeseca ove godine“, dodao je Saveljić.
On je kazao da će aktuelni ulazak Hrvatske u Evropsku uniju (EU) dovesti do značajnih restrukturiranja u ukupnoj spoljnotrgovinskoj razmjeni unutar Centralnoevropske zone slobodne trgovine (CEFTA).
Prema riječima Saveljića, značajnije razlike osjetiće se u mogućnosti plasmana regionalnih proizvoda na teritoriju Hrvatske, dok se potrošnja hrvatskih proizvoda na regionalnom tržištu neće značajno smanjiti.
Saveljić je rekao da crnogorske kompanije nijesu u dovoljnoj mjeri usvojile standarde koji su potrebni da bi se njihovi proizvodi mogli plasirati na evropsko tržište.
Naročito ranjiv segment, kako je naveo, je sektor poljoprivrede i prehrambene proizvodnje koji se zasniva na malim i srednjim preduzećima.
Potpredsjednik spoljnotrgovinske komore BiH, Nemanja Vasić, ocijenio je da zabrinjava pad trgovinske saradnje između dvije zemlje.
„Problem koji imaju obje zemlje je tradicija koja je nastala iz bivše države, da Srbija i Hrvatska imaju jake brendove što je steklo naviku kod stanovništva da konzumira njihove proizvode, zbog čega su naše kompanije imale ogroman problem da dođu do jačih tržišta“, objasnio je Vasić.
Ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, Mirko Šarović, poručio je da treba podstaći saobraćajnu komunikaciju između dvije zemlje.
„Treba poboljšati komunikaciju, posebno preko Plužina i Foče, koja je u izuzetno lošem stanju, avio prevoz ne funkcioniše“, rekao je Šarović.
On smatra da je potrebno i olakšati putnu i željezničku komunikaciju kako bi transport robe iz BiH mogao da se u priličnoj mjeri orjentiše i preko Luke Bar.
Izvršni direktor mljekare Nika, Tomislav Žižić, kazao je da je ta kompanija pokušavala da uspostavi saradnju sa mljekarama iz BiH, ali nije uspjela.
„Posljednje tri godine bili smo prisutni na sajmu u Zenici, ali nijesmo uspjeli da napravimo neki kvalitetan poslovni aranžman sa proizvođačima mlijeka iz Bosne, tu je bilo puno barijera. Nadam se da ćemo u narednom preiodu uspjeti da uspostavimo tu saradnju na obostrano zadovoljstvo“, rekao je Žižić.
Direktor firme Agreks iz Donjih Žabara, Predrag Miličić, naveo je da je najveći problem nelikvidnost na regionalnom tržištu i niske cijene gotovih proizvoda.
"Nasuprot tome imamo jako skupu proizvodnju koja je rezultat velikih suša u regionu“, objasnio je Miličić.
On je ukazao na problem koji će BiH imati ulaskom Hrvatske u EU, koja je značajan partner te zemlje.
„Od 1. jula najveći dio robe iz BiH više neće moći da se izvozi na hrvatsko tržište, za sada može samo riba da se izvozi. Jedan dio robe koja se do sada plasirala na to tržište moraće da nađe mjesto na ostalim tržištima zemalja CEFTA-e“, poručio je Miličić.
On je objasnio da je problem nastao jer BiH nije na vrijeme preduzela mjere da se zakonodavstvo prilagodi propsima EU.
Prema riječima Miličića, mlijeko će zbog toga pretrpjeti najveću štetu jer je BiH značajan proizvođač.
(MINA)