Premijer Đukanović rekao da u Crnoj Gori nema selektivne analize privatizacionih aranžmana
U Crnoj Gori ne postoji selektivnost u realizaciji i analizi privatizacionih aranžmana, saopštio je danas u Skupštini predsjednik Vlade, Milo Đukanović, i dodao da njemu bliski ljudi nijesu pošteđeni raskida ugovora.
On je tokom premijerskog sata, odgovarajući na pitanje poslanika Socijalističke narodne partije (SNP), Srđana Milića, kazao da apsolutno ne postoji selektivnost u realizaciji te politike.
»Nema mjesta ni konstrukciji da su neki, meni bliski ljudi, pošteđeni raskida ugovora, kao i da je Crna Gora talac takvih ličnih interesa. Bilo bi dobro da, ukoliko imate takvo saznanje, sa njim upoznate javnost«, poručio je Đukanović.
On tvrdi da analiza svih privatizacionih koncesionih aranžmana spada među prioritetne aktivnosti Vlade, čiji su efekti vidljivi.
»Na posljednjoj sjednici Vlade odlučili smo da nastavimo sa preispitivanjem privatizacionih ugovora, što potvrđuje da smo odlučni u namjeri da korigujemo politiku u oblasti njihovog praćenja, kao i da nećemo tolerisati kašnjenje u realizaciji, koja su uzrokovana greškom partnera«, rekao je Đukanović.
On je poručio i da niko ko ne plaća porez neće biti amnestiran.
Premijerski sat, koji je kasnio oko 40 minuta, obilježila je i rasprava Đukanovića i Milića u vezi sa načinom postavljanja i obrazlaganja poslaničkog pitanja, ali i nadležnosti prilikom davanja odgovora.
Đukanović je odbio da odgovori na pitanja Milića u vezi sa analizom sprovođenja odredbi Zakona o svojinsko-pravnim odnosima, kojim je predviđeno da zemljište za koje u postupku privatizacije i stečaja nije plaćena tržišna naknada, ostaje u državnom vlasništvu, ali i na ono koje se odnosi na problem bivših radnika podgoričke fabrike »Radoje Dakić.
On je saopštio da pitanje koje je dobio iz poslaničkog kluba SNP-a ni jednom riječju nije pomenuto u interpretaciji Milića.
»Dobio sam pitanje koje nema veze sa onim koje je dostavljeno Skupštini. Imamo pitanje koje nije u nadležnosti predsjednika Vlade, jer on ne može da govori o pitanjima iz nadležnosti drugih državnih organa. Ili, ukoliko može, prethodno je potrebno da se pripreme i prikupe potrebne informacije«, objasnio je Đukanović.
Predsjednik Skupštine, Ranko Krivokapić, kazao je da na pitanja koje je postavio Milić nije moguće dati precizan odgovor, jer u njima ima suviše konkretnih slučajeva koji traže detaljno razmatranje.
»Premijer ne može da ogovara na tako precizna pitanja, koja prethodno nijesu dostavljena«, rekao je Krivokapić.
Milić je rekao da je osnov za postavljeno pitanje bio ekspoze premijera, u kojem je početkom decembra prošle godine upravo ta pitanja naveo kao pravac djelovanja buduće vlade.
»Dakle, prema vašim riječima nije konkretno pitanje koja privatizovana preduzeća se danas pojavljuju kao dužnici prema budžetu u dijelu izmirivanja poreza po različitim osnovama? Nije konkretno pitanje da li postoji selektivnost kod raskida ugovora sa partnerima koji nijesu ispunili investicione obaveze?«, pitao je Milić.
On je dodao da je on obrazlagao pitanja, ali i da smatra da postoje pitanja na koja se ne želi dati odgovor.
»To posebno kada je riječ o pitanju da li je Đukanović glavni kočničar raskidanja ugovora sa nesavjesnim partnerima, što za posljedicu ima da Crna Gora i njeni građani budu taoci njegovih prijateljskih veza i ličnih interesa«, rekao je Milić.
Krivokapić je saopštio da Milićevo obrazloženje predstavlja direktna pitanja, na koja se ne može dati odgovor.
»Trebalo je da budete precizni, odnosno da pročitate pitanje, pa da ih onda obrazložite«, objasnio je Krivokapić.
Poslanika Pozitivne Crne Gore, Mladena Bojanića, zanimalo je kojom ekonomskom vizijom se rukovodila Vlada prilikom nedavnog sklapanja sporazuma o izmirenju obaveza novinsko-izdavačkog Pobjeda prema državi.
On je podsjetio da je tim dokumentom, sklopljenim u aprilu ove godine, Pobjeda koja je u većinskom vlasništvu države za 4,8 miliona EUR prodala Vladi zgradu u Podgorici, kako bi država od dijela tog novca namirila obaveze preduzeća po osnovu poreza i doprinosa u iznosu od 2,8 miliona EUR, dok će preostala dva miliona Vlada platiti do kraja godine.
Bojanić je pitao Đukanovića i da li Vlada ima za cilj restrukturiranje, prodaju ili likvidaciju Pobjede.
Đukanović je kazao da je sporazum osnov za naplatu poreskih potraživanja koje je Pobjeda, po osnovu poreza na dohodak fizičkih lica, doprinosa za obavezno osiguranje zaposlenih i drugih ličnih primanja, kao i po osnovu poreza na dodatu vrijednost (PDV), imala prema državi u iznosu od 2,8 miliona EUR.
“Zaključenjem navedenog sporazuma država je, kao povjerilac, prvenstveno ostvarila naplatu značajnog iznosa poreskog duga, putem preuzimanja imovine. Kako je na osnovu sporazuma o izmirenju obaveza prema državi zaključen i Ugovor o prenosu prava svojine između Pobjede i Vlade, država je postala vlasnik vrijedne nepokretnosti, na atraktivnoj i urbanizovanoj lokaciji, koju može koristiti za različite namjene”, objasnio je Đukanović.
Prema njegovim riječima, sporazumom i ugovorom osim prenosa prava svojine, regulisana je i dinamika isplate razlike između procijenjene vrijednosti nepokretnosti i utvrđenog iznosa poreskog duga.
Đukanović je rekao da je Pobjeda, na osnovu odluka Savjeta za privatizaciju i kapitalne projekte, obuhvaćeno Planom privatizacije za ovu godinu.
“I da ne ostane prećutano, Pobjeda je jedan od malobrojnih crnogorskih brendova sa tradicijom, pa je Vladu i to, uz obavezu odgovornog vlasničkog odnosa, opredijelilo za ulazak u ovaj aranžman”, poručio je Đukanović.
Vlada kao odgovorni subjekt u ime većinskog državnog vlasništva, kako je dodao, treba da uloži dodatni napor i pomogne da se očuva perspektiva tog najstarijeg novinsko-izdavačkog društva u Crnoj Gori.
(MINA-BUSINESS)