Ministar pravde Andrej Milović kaže da će od nadležnog tužilaštva tražiti da se ovaj slučaj detaljno ispita i ocijeni da li je ostvareno obilježje nekog od krivičnih djela protiv službene dužnosti .
,,Činjenica da je nezakonitim brisanjem osuđenog lica Artana Kurtija isti je ostvario korist i prava koja mu po Zakonu o Agenciji za nacionalnu bezbjednost ne bi pripadala, te da je odlukom Vlade imenovan na poziciju generalnog inspektora Agencije za nacionalnu bezbjednost, kao lice koje nije osuđivano, dodatno me obavezuje da od nadležnog tužilaštva tražim da se ovaj slučaj detaljno ispita i ocijeni da li je u radnjama službenica ovog ministarstva, ostvareno obilježje nekog od krivičnih djela protiv službene dužnosti" istakao je ministar pravde Andrej Milović
Ministar pravde Andrej Milović dostavio je glavnom specijalnom tužiocu Vladimiru Novoviću informaciju o nezakonitom postupku „rehabilitacije za osuđeno lice Artan Kurti, generalni inspektor ANB“, saznaje Pobjeda iz pouzdanih izvora iz Ministarstva pravde.
Na jučerašnjoj sjednici Vlada je smijenila Kurtija sa pozicije generalnog inspektora Agencije za nacionalnu bezbjednost, a tu informaciju potvrdio je na konferenciji za novinare i premijer Milojko Spajić, javlja Pobjeda.
Kurtija je, kao svog čovjeka od povjerenja, na ovu funkciju 22. jula prošle godine imenovao tadašnji premijer Dritan Abazović, bez obzira na njegov kriminalni dosje, koji je ovaj, potežući razne veze, 2020. godine uspio da izbriše iz kaznene evidencije Ministarstva pravde, o čemu je Pobjeda pisala u serijalu tekstova.
Novi ministar pravde Andrej Milović, međutim, sudeći prema informaciji dostavljenoj specijalnom tužiocu, odlučan je da se Kurtijev dosje vrati.
U dokumentu u koji je Pobjeda imala uvid, on navodi da je njegova dužnost kao ministra „da prijavi i najmanju sumnju da je u radnjama službenika Ministarstva ostvareno obilježje bića krivičnog djela za koje se goni po službenoj dužnosti, a za koje sazna u vršenju svoje dužnosti“, piše Pobjeda.
VEZE SA SLUŽBOM
Milović smatra, a na osnovu uvida u kompletirane spise predmeta, „za osuđeno lice Artana Kurtija, u postupku rehabilitacije osuđenog“, da su službenice ovog Ministarstva T. P. i N. R. „izvršile nezakonito brisanje kazne iz Registra kaznene evidencije, po presudi Višeg suda u Podgorici K.br.326/08 koja presuda je pravosnažna dana 23. 9. 2009. godine, iako su bile upoznate sa pravosnažnom odlukom Višeg suda u Podgorici KV.br. 995/17 od 26. 12. 2017. godine kojim je zahtjev osuđenog za brisanje osuda iz kaznene evidencije odbijen kao neosnovan“.
Identitet službenica Ministarstva pravde nećemo objaviti do izjašnjenja Specijalnog državnog tužilaštva.
U julu prošle godine tadašnji premijer Dritan Abazović na sjednici Vlade uspio je da izdejstvuje podršku većine ministara da svog ličnog prijatelja Artana Kurtija imenuje za generalnog inspektora u ANB iako se tada vicepremijer i ministar odbrane – Raško Konjević, žestoko usprotivo tom izboru upozoravajući da se radi o pravosnažno osuđivanoj osobi. Protiv je bio i tadašnji ministar vanjskih poslova Ranko Krivokapić.
Pisali smo da je Kurti dva puta pravosnažno osuđivan za teška krivična djela – kao maloljetnik za ubistvo u pokušaju, a potom i za nanošenje teške tjelesne povrede i posjedovanje oružja. Kada je počinio drugo krivično djelo bio je punoljetan i kaznu je „odležao“ u zatvoru u Spužu. I u tom slučaju suštinski se radilo o pokušaju ubistva, ali je djelo kvalifikovano kao nanošenje teške tjelesne povrede.
ULAZAK ,,U EKIPU“
Objavili smo tada i da je Kurti, pošto je postao sudijski pripravnik u Privrednom sudu, podnio 12. septembra 2017. dva istovremena zahtjeva za rehabilitaciju – brisanje osuda iz 2006. i 2009. godine, te da ga je Viši sud u Podgorici odbio, ali da je Ustavni uvažio njegovu žalbu i on je rehabilitovan.
Pisali smo da je preko veza uspio da izdejstvuje po sebe pozitivnu odluku Ustavnog suda, odnosno za njega je urgirao jedan od sudija ovog suda.
Pobjeda je u januaru 2022. objavila da se Kurti tih dana, u jednom kafiću u Bloku V u Podgorici, sastao sa tadašnjim agentima ANB Borisom Milićem i M. J., kao i informaciju da je on blizak Abazovićev prijatelj.
Naši izvori rekli su da je Milić na tom sastanku Kurtiju predao sve podatke o službenicima Agencije i ostalih državnih organa koji su bliski Dejanu Vukšiću i tada odlazećoj vladi.
- Bato Milić i ranije se sastajao sa Kurtijem – ispričali su tada naši sagovornici, uz tvrdnju da je Kurti i ranije bio veza Milića i Abazovića, piše Pobjeda.
Generalni inspektor za svoj rad odgovoran je isključivo vladi, ali direktor Agencije, kako smo ranije pisali, prema Zakonu, može mu privremeno prekinuti ili zabraniti kontrolu rada ove ustanove iz razloga zaštite interesa nacionalne bezbjednosti.
Upravo tu stavku zakona iskoristio je tadašnji direktor Agencije Savo Kentera, pa mu - sve do smjene koja je uslijedila nešto duže od dva mjeseca od imenovanja Kurtija - nije dozvolio pristup tajnim podacima.
Kada je Abazović smijenio Kenteru početkom oktobra i za direktora imenovao Milića, vrata Agencije bila su širom otvorena za Kurtija.
MILOVIĆEVA INICIJATIVA
Novi ministar pravde sada je aktuelizovao nezakonito brisanje kaznene evidencije Artana Kurtija koje je odbio i Viši sud u Podgorici u dva navrata – posljednji put rješenjem Kv.br.16/18 od 12. 01. 2018. godine, koje je potvrđeno rješenjem Apelacionog suda Crne Gore Kvž.br. 16/18.
Međutim, presudom Ustavnog suda Crne Gore U-III br.379/19 od 18. 06. 2019. godine, usvojena je ustavna žalba osuđenog Artana Kurtija i, kako navodi Milović u informaciji dostavljenoj Novoviću, ukinuta presuda Vrhovnog suda Crne Gore Kzz.br.1/19 od 22. 1. 2019. godine, kako piše Pobjeda.
Vrhovni sud, međutim, nikada nije donio odluku kojom je presudio u korist Kurtija, odnosno da se briše njegova kaznena evidencija, zbog čega Milović u informaciji za Novovića navodi da je 8. juna 2020. godine, službenica Ministarstva pravde, rukovoditeljka jednog od direktorata N. R. nezakonito donijela rješenje o brisanju kaznene evidencije za Kurtija, javlja Pobjeda.
- Donijela je rješenje br. UPI 05-030/20-237 po zahtjevu osuđenog lica Artana Kurtija za brisanje osude iz kaznene evidencije po presudi Višeg suda u Podgorici K.br.326/08 od 23. 09. 2009. godine, i pored činjenice da je molba osuđenog za brisanje ove osude, pravosnažno odbijena kao neosnovana od strane Višeg suda u Podgorici, a koja odluka je bila predmet ispitivanja Vrhovnog suda Crne Gore – navodi on.
Zbog toga Milović smatra da postoje osnovi sumnje da su N. R. i rukovoditeljka još jedne direkcije u Ministarstvu pravde T. P. „izvršile neko od krivičnih djela protiv službene dužnosti, što će biti predmet ocjene nadležnog tužilaštva“.
- Činjenica da je nezakonitim brisanjem osuđenog lica Artana Kurtija, isti ostvario korist i prava koja mu po Zakonu o Agenciji za nacionalnu bezbjednost ne bi pripadala, te da je odlukom Vlade imenovan na poziciju generalnog inspektora Agencije za nacionalnu bezbjednost, kao lice koje nije osuđivano, dodatno me obavezuje da od nadležnog tužilaštva tražim da se ovaj slučaj detaljno ispita i ocijeni da li je u radnjama službenica ovog ministarstva, ostvareno obilježje nekog od krivičnih djela protiv službene dužnosti – istakao je Milović.
ULOGA MARKA KOVAČA
On očekuje da Specijalno tužilaštvo ispita „i razloge zbog kojih prethodni ministar pravde g. Marko Kovač, čiji resor je nadležan za vođenje i obradu podataka iz Registra kaznene evidencije, u vremenu imenovanja Artana Kurtija za generalnog inspektora u Agenciji za nacionalnu bezbjednost i pored indicija da je imenovani nezakonito brisan iz Registra kaznene evidencije i zahtjeva javnosti da se utvrdi istina u ovom slučaju, nije preduzeo radnje koje je po zakonu bio dužan da preduzme“.
- Kako je g. Marko Kovač, kao ministar pravde, propustio da utvrdi navedene činjenice, to je izostala blagovremena dužnost Ministarstva pravde da pokrene postupak obaveznog poništaja rješenja kojim je Artan Kurti nezakonito obrisan iz Registra kaznene evidencije a sve u skladu sa članom 139 Zakona o upravnom postupku („Sl.list CG“, br. 56/14, 20/15, 40/16, i 37/17) – naglasio je Milović.
U informaciji za Novovića zaključio je „da je izgradnja efikasnog, kredibilnog i održivog sistema bezbjednosti, važan preduslov očuvanja nacionalne bezbjednosti Crne Gore“, te da „u tom smislu, ljudski resursi u obavještajno-bezbjedonosnom sektoru, predstavljaju važan izazov za uspješno otklanjanje prijetnji i rizika za nacionalnu bezbjednost, stabilnost i prosperitet države“.
Prema saznanjima Pobjede, doskorašnji ministar pravde Marko Kovač smijenio je jednog rukovodioca Ministarstva pravde nakon što je tražio da mu se dostavi dokumentacija vezana za Kurtija i brisanje njegove kaznene evidencije.
KURTI BRIŠE TRAGOVE?
Dok su u Ministarstvu pravde tragali za dokumentacijom o brisanju kaznene evidencije Artana Kurtija, u Agenciji za nacionalnu bezbjednost, kako kažu naši izvori, „već danima se brišu njegovi kompjuteri“, odnosno podaci iz njih kako bi sakrili što je sve radio, javlja Pobjeda.
- Tehnika je angažovana da prikrije sve elektronske tragove. Istovremeno, krivotvore se papiri i evidencije gdje je on sve vršio uvid i imao pristup dokumentima službe. To radi K. V. po nalogu direktora Borisa Milića. To je službenica Agencije koja je ranije na sebe preuzela krivicu umjesto tadašnjeg direktora Dejana Vukšića za odavanje imena crnogorskih i stranih agenata na tajnim zadacima, pred skupštinskim Odborom za bezbjednost i odbranu. Kod nje su dokumentacija i evidencije, uništavaju i prepravljaju sve zadužene kartone – kažu izvori Pobjede.
U ANB-u, prema njihovim riječima, danima je panično, angažovane su desetine ljudi kako bi pokušali da sakriju što su sve radili od smjene Sava Kentere, ali i za vrijeme Dejana Vukšića.
- Posebno pokušavaju da sakriju što su radili oko Huinga Do Kvona. U vrijeme izbijanja te afere Milić i Kurti odradili su ključne stvari i sada pokušavaju da se riješe dokaza koji ih povezuju sa ovim slučajem. Ipak, suočavaju se sa ozbiljnim problemom, jer tehnički teško da mogu izbrisati baš sve podatke iz sistema, zato što je on zaštićen i nije lako bez traga uništiti dokaze – objašnjavaju naši izvori.
Preko afere „Do Kvon“ Abazović je, sa Kurtijem i Milićem, uz podršku srpskih službi bezbjednosti, pokušao u susret izborima koji su održani u junu da diskredituje lidera „Evrope sad“, aktuelnog premijera Milojka Spajića.
Osim ovih tragova, Kurti, kako kažu izvori Pobjede iz ANB, „u posljednje vrijeme non-stop je i u tajnoj pratnji (odjeljenje ANB) kod Zorana Ulićevića, koji je šef odjeljenja“.
- I tamo uništavaju tragove o onome što su radili, koga su pratili, informacije koje su prikupljali. Oni su, kako pričaju pojedini operativci, bili angažovani i oko Milojka Spajića, Andreja Milovića i još nekih političara bliskih Spajiću. Kurti i Ulićević prave pritisak na operativce da ćute o nalozima koje su dobijali – kažu naši izvori.
Kurti je, od kada je imenovan za generalnog inspektora u ANB-u suštinski rukovodio službom, Milić je, kako smo i ranije pisali, funkciju direktora pokrivao samo formalno.
Kakav je haos izazvao u službi pokazuje i podatak da su operativci prestali da pišu službene zabilješke i informacije o organizovanim kriminalnim grupama, jer su im podaci koje su i ranije dostavljali završavali kod klanova.
- Kurti je mafiji prenosio sadržaj tih informacija. Dešavalo se čak da su kriminalci zaustavljali pojedine operativce da ih pitaju zašto su napisali određenu informaciju o njima – kažu naši sagovornici.
Prema njihovim riječima i doskorašnji ministar unutrašnjih poslova Filip Adžić „tražio je glave pojedinih operativaca zbog informacija koje su dostavljali za njegove ljude“.
- A te podatke mu je prenosio Kurti, kao i ko piše informaciju – dodaju oni.
Kurti je u Agenciji imao odriješene ruke i pristup svim bazama podataka, kako kažu naši sagovornici - svemu što je htio.
Neki od naših izvora iz službi bezbjednosti tvrde i kako se Kurti čak pominje u vezi sa aferom „tunel“ zbog prijateljskih veza koje je imao sa određenim sudijama u Višem i Apelacionom sudu. Ova afera je pokazala sve slabosti bezbjednosnog sektora Crne Gore: grupa ljudi po nalogu do danas neidentifikovanih osoba duže od mjesec neometano je prokopavala tunel u centru grada od jedne stambene zgrade do depoa Višeg suda u Podgorici.
Službe bezbjednosti do danas javnosti nijesu pružile adekvatne odgovore na ovaj skandal.
Istraga je u toku, a hoće li se pokazati da je Kurti i tu „umiješao prste“ znaće se nakon okončanja istražnog postupka.