Situacija u crnogorskom pravosuđu je alarmantna, ocijenio je izvršni direktor Građanskog pokreta (GP) URA Zoran Mikić, navodeći da je dijalog jedini put za rješavanje problema.
Prema riječima Mikića, Crna Gora još čeka na institucije koje bi imale profesionalni, i svaki drugi kapacitet da redom sankcioniše sve koji krše zakone, i koje bi svojim djelovanjem zaštitile novinare, aktiviste i javni interes.
„Sve je to na čekanju. Vrijeme je luksuz koji više ne možemo da priuštimo“, poručio je Mikić Mikić.
Kako je kazao, alarmantno je što pravosuđe nije u stanju da da adekvatan epilog raznim slučajevima koji godinama i mjesecima unazad potresaju Crnu Goru.
„Od afere Telekom, Koverte, Panama i Pandora papira do najaktulenije – ilegalnog iskopavanja šljunka iz Morače“, dodao je Mikić.
On je kazao da su bezbjednosne službe napravile iskorak u svom radu, što je i zapaženo u ovogodišnjem Izvještaju Evropske komisije za Crnu Goru.
„Ocjene za napredak reformi u pravosuđu, međutim, nijesu bile nikada gore“, rekao je Mikić.
Kako je naveo, gorući problem nije samo činjenica da se već duže vrijeme čeka na izbor novog Tužilačkog savjeta.
Mikić je kazao da su Vrhovni i Upravni sud u v.d. stanju, dok je Ustavni sud pred blokadom.
U Ustavnom sudu je, podsjetio je Mikić, sada petoro sudija, jer je Skupština nedavno konstatovala prestanak funkcije Hamdiji Šarkinoviću i Mevlidi Muratović.
Međutim, dodao je on, taj je broj u realnosti četiri, jer je sudiji Dragoljubu Draškoviću prestala funkcija sudije, a ne radni odnos.
„Došli smo tako u situaciju da nam Ustavni sud pokazuje da bez problema, namjerno, potpuno ignoriše Ustav koji jasno propisuje kada mora da prestane sudijska funkcija. Sve to prolazi bez bilo kakvih sankcija, a na nemjerljivu štetu građana Crne Gore”, upozorio je Mikić.
On smatra da nije dovoljno deklarativno propisati u Ustavu i zakonima da su sudije nezavisni zaštitnici osnovnih ljudskih prava i sloboda, već treba krenuti u konkretno rješavanje nagomilanih problema.
Mikić je podsjetio i da je tokom protekle godine 27 sudija otišlo iz sudova, dok Vrhovni sud funkcioniše sa svega šest od potrebnih 19 sudija.
I Sudski savjet je, dodao je Mikić, na granici kvoruma, jer ima sedam od potrebnih deset članova.
„Pred sudstvom su veliki izazovi na koje treba adekvatno odgovoriti”, istakao je Mikić.
Kako je kazao, iako se donekle može naći opravdanje za lošu situaciju u sudstvu, za čije je rješenje neophodna dvotrećinska većina u parlamentu, svi, bez obzira da li dolaze iz redova većine ili opozicije, moraju naći način da riješe ozbiljne probleme u sudskoj vlasti kroz transparentan i odlučan dijalog.
„Bez daljeg odlaganja, imenovanja u pravosuđu koja su sada na čekanju moramo dogovoriti“, poručio je Mikić.
On je naglasio da je deblokiranje situacije u pravosuđu ključno za bilo kakav napredak u ispunjavanju privremenih mjerila za poglavlja 23 i 24 o vladavini prava.
„Svako ko usporava, ili ciljano onemogućava ove procese, namećući kao prioritet sitne i interese pojedinaca ispred javnog, radi protiv interesa građana Crne Gore i države”, zaključio je Mikić.