Planiraju da sastave istraživanje sa kojim bi napravili “internet enciklopediju” poznatih istorijskih mirisa od 16. do početka 20. vijeka!
Kao dio projekta nazvanog Odeuropa, istraživači šest zemalja će pokušati da rekreariraju i da donesu istorijske evropske mirise, uključujući i one iz bitke kod Vaterloa!
Mnoge knjige i slike su ilustrovale kako je bitka kod Vaterloa izgledala, ali kako je ona mirisala dok se nervozni Napoleon Bonaparta povlačio sa svojom vojskom?
Internacionalni tim istraživača se nada da će dati odgovor na to pitanje tako što će stvoriti "olfaktivno (čulno mirisno) iskustvo" značajnih istorijskih momenata. Cilj projekta Odeuropa je "da pokaže da je kritičko angažovanje osjećaja mirisa i baštine mirisa važno i održivo sredstvo za povezivanje i promociju evropskog materijalnog i nematerijalnog kulturnog nasljeđa", stoji u opisu ovog projekta koji je dobio 2,8 miliona eura bespovratne pomoći Evropske unije za istraživanje i inovacije!
Teško je zamisliti miris poraženog Napoleona koji se povlači sa svojom vojskom, tog istorijskog dana 1815. godine, zamislite miris tla natopljenog kišom i trave koja se miješa sa smradom trulih leševa, spaljene zemlje eksplozijom, kao što je to opisano u dnevnicima palih vojnika. Dodajte na to miris kože, konja, baruta, čak i miris vođe Francuza!
“Znamo da je Napoleon nosio svoj najomiljeniji parfem tog dana, koji nalikuje na današnju kolonjsku vodu “4711” (Taj parfem se zvao Aqua mirabilis)” – istakla je Karo Verbek. holandska istoričarka umjetnosti i mirisa, kao i članica tima Odeurope. Njena disertacija pratila je mirise Bitke kod Vaterloa i služiće kao osnova ovog prijekta prilikom rekonstrukcije mirisa te bitke.
Ističe da je Napoleon odabrao taj parfem kako bi prikrio “zao smrad” te bitke, ali kako bi ostao i zdrav, pošto je ona sadržala komponente za koje se vjerovalo da štiti ljude od bolesti. “Taj parfem se koristio u svakom ratu od strane mnogih vojnika, iz istog razloga” – dodaje ona.
Oni planiraju da sastave istraživanje sa kojim bi napravili “internet enciklopediju” poznatih istorijskih mirisa od 16. do početka 20. vijeka!
Njima će pomoći vještačka inteligencija (AI) u ovom projektu koji će približiti Evropljanima u kakvom okruženju su njihovi preci živjeli. "Naš rad sa AI takođe će nas obavijestiti o učestalosti pominjanja mirisa u određenim istorijskim periodima i osjećanjima povezanim s njima" – istakla je Sesilia Bembibre, naučnica za baštinu sa Instituta za održivo nasljeđe Univerzitetskog koledža u Londonu.