Italijanske vlasti istražuju Metu zbog utaje poreza, tražeći kaznu od gotovo milijardu dolara. Ovo je prvi put da se društvene mreže suočavaju sa takvom interpretacijom poreskih propisa u EU.
Italijanske poreske vlasti pokrenule su ozbiljnu istragu protiv nekoliko najvećih društvenih mreža, optužujući ih za utaju poreza i pokušaj izbjegavanja plaćanja velikih iznosa u budžet. Meta, poznata po Facebooku i Instagramu, suočava se s kaznom koja može dostići vrtoglavih 960 miliona dolara, dok su X (bivši Twitter) i LinkedIn takođe pod istragom.
Italijanska vlada tvrdi da je registrovanje korisnika na platformama koje generišu prihod putem oglasa, zapravo, oporeziva transakcija. U osnovi, korisnici se smatraju ‘platiteljima’ jer svoje lične podatke razmjenjuju za pristup tim digitalnim uslugama. To je, kako tvrde italijanske vlasti, opravdanje za obavezivanje tih mreža na plaćanje poreza na dodatu vrijednost (PDV).
Prema izvorima bliskim istrazi, Meta bi mogla biti suočena s potražnjom od čak 887,6 miliona eura (961 milion dolara), dok bi X mogao biti obavezan da plati 12,5 miliona eura, a Linkedin oko 140 miliona eura. Ove sume pokrivaju period od 2015. do 2021. godine, a trenutno važeći poreski zahtjevi odnose se na 2015. i 2016. godinu – godine koje se brzo približavaju isteku rokova za naplatu.
Gigant pod strogim europskim mikroskopom
Ovaj potez italijanskih vlasti dolazi usred pojačanih pritisaka na tehnološke gigante, posebno u Evropi, koji već dugo vode bitke s regulatorima zbog različitih vrsta povreda zakona.
Meta nije nova na ovom terenu – već je nekoliko puta kažnjena u EU, često sa kaznama većim od milijardu dolara godišnje, zbog narušavanja pravila u vezi s privatnošću korisničkih podataka, kršenjem monopolske prakse i manipulacijom oglasa.
Osim toga, Meta se nalazi pod istragama u Australiji zbog korišćenja sadržaja lokalnih medija bez odgovarajuće kompenzacije. Međutim, kompanija tvrdi da nije u njenim planovima korišćenje tih sadržaja i da se protivi zahtjevima za plaćanje prava.
Za razliku od ranijih slučajeva koji su se uglavnom bavili pitanjima zaštite podataka ili antimonopolske regulative, ovo je prvi put da društvene mreže trpe ovakav pritisak zbog poreskih propisa koji tretiraju razmjenu ličnih podataka kao oblik oporezivih transakcija.
Pritisak raste, ali i otpor
Ove poteze često prate pozivi Meta-e američkoj vladi da se umiješa i pruži podršku u suprotstavljanju stranim regulacijama. S povratkom Donalda Trampa na političku scenu, Bijela kuća je jasno stavila do znanja da je spremna zauzeti čvršći stav u zaštiti interesa američkih kompanija na globalnom tržištu.
Međutim, bez obzira na političke kalkulacije, Meta je suočena s ozbiljnim izazovima. Ako Italija uspije u ovom slučaju, to bi mogao postaviti presedan koji bi mogao značajno promijeniti način na koji se oporezuju globalne tehnološke kompanije, otvarajući vrata za slične postupke u drugim zemljama.