Startap Epicenter želi da nam olakša svakodnevno pokazivanje kovid propusnica i drugih sertifikata.
Čip, zapravo mikročip čija veličina je manja od zrna pirinča razvijen je u Švedskoj i trebalo bi da posluži kao lakši način očitavanja Digitalnog zelenog sertifikata, koji se širom svijeta i Evrope koristi za dokazivanje da se osoba vakcinisala protiv Covid-19 i koliko doza je primila.
Čip se stavlja tek nekoliko milimetara pod kožu na djelu šake između palca i kažiprsta, u zoni kože koja uglavnom nema veliki broj nervnih završetaka i krvnih sudova.
Očitava se NFC tehnologijom i u mikročip je moguće staviti nekoliko PDF dokumenata isključivo, kako bi se olakšalo očitavanje na svim mjestima.
S obzirom na to da je NFC danas uobičajena stvar čip se može očitati i pomoću mobilnog telefona i drugih jeftinih uređaja, što je zgodno i za vlasnika čipa i za kontrolni punkt.
Osim na opisanom mjestu, čip je moguće gotovo bezbolno staviti pod kožu i na drugim djelovima tijele, tamo gdje je svakoj osobi najzgodnije. U Švedskoj čipovanje nije strana stvar, mada se ovaj sistem “dopune“ ljudskih osobina praktikuje i u drugim djelovima svijeta. Čipovanje se vrši za par sekundi i čipovi ne predstavljaju zdravstveni rizik, a ako do njega i dođe vrlo lako se mogu izvaditi.
Cijena čipa je oko 100 eura i u startap kompaniji Epicentar kažu da je to gotovo simbolična cijena, ako se uporedi sa drugim gedžetima koji prate zdravlje i služe njegovom razvoju. Čip je već pod kožu ubacilo preko 6.000 ljudi u Švedskoj, i to samo tokom decembra, a kako su tamo nove mjere na snazi i zabranjeno je kretanje na mjestima na kojima se okuplja više od 100 ljudi bez kovid sertifikata, očekuje se da će broj ljudi koji ima čip znatno da se poveća.
Nisu samo kovid propusnice idealne za ove malene čipove, oni mogu da ponesu i drugi tip informacija - autobuske mjesečne i sezonske karte, školske i poslovne ID kartice, kartice za teretanu, javne ustanove itd. U Švedskoj je čipovanje u ove svrhe gotovo svakodnevna stvar, a širom zemlje u različitim ustanovama pacijentima oboljelim od posebnih bolesti, među kojima su i dementnost i drugi oblici poremećaja ponašanja, ovi čipovi pomažu da žive kvalitetnije i da se lakše pronađu, ako dođe do problema s orijentacijom ili gubljenjem.
Čip košta oko 100 eura, ugrađuje se za par sekundi i može da radi do 40 godina
Čipovi za zaposlene su, takođe sve popularniji u Švedskoj.
Moramo da napomenemo da ovo nema veze sa teorijama zavjere o čipovanju ljudi zarad praćenja i drugih netačnih stvari o kojima se i dan-danas piše na internetu. Čipovanje je isključivo na dobrovoljnoj bazi i čipovi ovakve namjene služe isključivo za obavljanje NFC prijave ili prikaza dokumenata i ni u jednu drugu svrhu.
Što se bezbjednosti tiče stvari su prilično jasne - čip se ne može zloupotrebiti i nema mjesta naučnofantastičnim teorijama zavjere, jer čip nema bateriju, ne odašilje signal sam od sebe i nosi informacije isključivo koje stavite na njega. Čip ne skuplja podatke o zdravlju i ne može da deli bilo kakve informacije ni samostalno niti pomoću drugih uređaja. Ne pristupa lokaciji, ne može da prati osobu geolokacijski i nemaa mogućnost samostalnog spajanja na bilo koji drugi uređaj.