I legendarni film Živka Nikolića iz 1986. godine dobio "novi život". Da li se Crna Gora, u međuvremenu, "pomirila" sa čovjekom koga su pojedini optužili da se "ruga crnogorskoj tradiciji"? Saznajte i šta Mira Banjac danas kaže o filmu!
Vjerovatno najpopularniji Nikolićev film, snimljen u drugoj polovini osamdesetih godina prošlog vijeka, obilježenih sveopštom devalvacijom jugoslovenskog načina života (a ne samo nacionalne valute i realsocijalističke dogme o bratstvu i jedinstvu) "Ljepota poroka" predstavlja važno djelo koje se izvanredno uklapalo u diskurs preispitivanja ondašnjeg sistema vrijednosti.
U smiraj Jugoslavije, kada su se širom zemlje navijači "Velike četvorke" (Zvezda, Partizan, Hajduk, Dinamo) već kitili ultranacionalističkim parolama i ikonografijom, a glasovi o neophodnosti privatizacije svega i svačega bivali sve glasniji, priča o ljepoti i neodoljivoj privlačnosti poroka (čitaj: kapitalističkog, urbanog, zapadnjačkog way of life), naročito u okolnostima ruralnog crnogorskog miljea nije ni mogla da prođe nezapaženo.
Naprotiv, bila je i tada, a i danas je paradigmatski aktuelna, i to na više nivoa.
"Ljepota Poroka" i njen autor Živko Nikolić u punom zamahu svog talenta, pa i vizionarstva, živopisno su prikazali okolnosti u kojima se taj ubogi narod našao u vremenu rastakanja vladajućeg ruštvenog sistema. Patrijarhalni brakovi se tresu iz temelja, ustaljene norme ruše, kumstva i bratstva raspadaju u glibu hipokrizije i koristoljublja. Nikolić svoje likove sučeljava na više mjesta, u više planova. Što su bliži jedni drugima (kumovi, supružnici), sukobi su dublji, manipulacija veća.
"Ljepota poroka" je i uzbudljiva, i gorko smiješna, ne odbacujući finalnu notu tragedije, u duhu Nikolićevog umjetničkog bića; ovaj film je duboko promišljen, ispisan prepoznatljivim autorskim stilom, uz sjajnu asistenciju glumačkog ansambla predvođenog nezaboravnim rolama Mire Furlan i Petra Božovića.
Projekciji filma prisustvovao je jedan od glavih glumaca Petar Božović, ali i fenomenalna Mira Banjac, koja je za MONDO rekla da je ovaj film upisan crvenim slovima u njenoj karijeri.
"Sad na taj film gledam... ha, pa kao ekipu koja je u neka lijepa i sretna vremena, radila jedan lijep film. Taj film je crvenim slovima upisan u mojoj karijeri. Najprije zbog samog Živka Nikolića koji je izuzetan reditelj, bio je svestrano obrazovan. On je znao sve. Miran, suptilan čovjek, kad ti da primjedbu, to jedva čuje neko do njega. Radila sam sa izuzetnom, sjajnom ekipom i kad je bilo nekih para. Sad svi kukamo kako nema para. Ja mislim da nisu pare problem, nego onaj ko misli da treba da da pare. Sve je do čovjeka - iza svega što je dobro stoji čovjek, što ne valja - opet iza toga stoji čovjek", rekla je ona i nastavila:
"I pored te neke teške situacije za kulturu dogodi se i dobar film, dobra predstava, dobra knjiga. Mi smo ljudi koji se bavimo strastima, koji zalegnemo, pa da li ćemo izgurati... radimo".
Istakla je da su i srpsko i crnogorsko društvo ostala dužna Živku Nikoliću.
"Nije trebalo onako da skonča, u nekim manastirskim ćelijama, izolovan. Nesrećno je završio jedan veoma zaslužan čovjek koji je trebalo da završi mnogo drugačije", dodala je glumica.
U filmu "Ljepota poroka" maestralno je odigrala ulogu upravnice nudističkog kampa.
"Ja sam karakterna glumica i moram uvijek da budem spremna da ću da igram i šantave, i ćorave, i grbave. Bila sam počastvovana što me je baš Živko izabrao i kad sam pročitala scenario vidjela sam da je to sjajna uloga. Ja tako kako sam bila plava, sa njegovanom kosom, a on me gleda tužno: 'Miro, mi to moramo malo da podšišamo, malo tu bojicu da ubijemo'. Ja kao profesionalac kažem: 'Ma, normalno'. Ošišali su me, ne znam da li sam muško ili žensko, ličila sam na crnog gavrana, ali je vredjelo, za takav film i takvog čovjeka je vredjelo".
Zašto je ovaj film i dalje važan?
Tri decenije i tri rata kasnije, ovu satiričnu komediju o mladom bračnom paru (Mira Furlan i Mima Karadžić) iz crnogorske zabiti, tradicionalnom (u srednjevjekovnom smislu riječi) shvatanju svijeta i njihovom sudaru sa pseudourbanom sredinom u turizmom i devizama "zaraženom" Primorju, publika doživljava duboko, intenzivno.
Nivoi na kojima "Ljepota poroka" izvanredno komunicira na savremenom planu su brojni - međuljudski odnosi, izloženi turbulentnim društvenim zaokretima u prvom su planu, preispitivanje uloge braka i porodice u postindustrijskom svijetu, položaj žene u društvu razapetom brojnim protivrečnostima, seksualne slobode, tradicionalizam i značaj duhovnih vrijednosti i nasleđa kao reakcija na naličje kapitalističkog svijeta...
Nikolićev film je i dan danas aktuelan, čak se i koristi u prizemnim političkim borbama i opaskama nosilaca funkcija (kako se to kaže).
Prije četiri godine je gradonačelnik Podgorice Slavoljub Stijepović u lokalnom parlamentu optužio Živka Nikolića da se "narugao tradicionalnoj Crnoj Gori".
"Nažalost, mi hoćemo da se rugamo našoj tradicionalnoj Crnoj Gori, i čovjek koji više nije među nama, znao je to da radi na polju svoje umjetnosti. Ja sam čovjek koji ide kod domaćina sa obrazom i potičem iz porodice koja cijeni tekovine crnogorske tradicije i običaja", istakao je Stijepović.
Bio je to, ustvari, nastavak svih onih neprijatnosti koje je ovaj filmski stvaralac doživljavao tokom karijere (njegova djela su skrajnuta, prijetilo mu se da prekine snimanje filmova i serija - "Đekna još nije umrla, a ka' će, ne znamo"...).
Svojevremeno su čak pojedinci dolazili u Beograd da ga biju(!) zbog dokumentarnog filma "Biljeg" (govori o hidroelektrani podignutoj u bezvodnom kršu, jer se nekom ondašnjem moćniku tako prohtjelo).
Ali, Nikolić je, srećom, nastavio da režira, da stvara, film je bio njegov "POROK".
"Znate, posvećeni umjetnici su rijetki. I mnogo krhki. I nikada ne traže svečane sahrane sa muzikom. Posvećeni umjetnik uvijek traži samo da radi. Rad mu je obraz...", govorio je Nikolić u jednom od poslednjih intervjua.
Istina je da je njegov humor, tačnije satirično ismijavanje sredine iz koje dolazi, britak, jak, ponekad i teško "svarljiv" za onoga koji potiče sa tog tla. U njegovim filmovima Crna Gora je moćna metafora, riznica arhetipova i raskošna slika kroz koju se otkrivaju univerzalni problemi čovjeka i svijeta. Nikolić jeste u svojim filmovima, pa i u "Ljepoti poroka" žigosao primitivizam, ali je pokazao i plemenitu i pravednu dušu istog tog naroda, koji se uhvatio u koštac sa "čudovištem" kakvi su poroci, izobličena, pokvarena sredina, koristoljublje prije svega.
Da bi i ovo legendarno filmsko ostvarenje bilo očuvano Jugoslovenska kinoteka se pobrinula da napravi restaurirano izdanje, koje je predstavljeno u utorak uveče (u Kinoteci će projekcija biti i u srijedu). Prije "Lepote poroka", predstavljani su restaurirani "Maratonci trče počasni krug", "Specijalno vaspitanje" Gorana Markovića, "Ko to tamo peva" Slobodana Šijana, "Kad budem mrtav i beo"... Biće restaurirani još neki kultni jugoslovenski filmovi.
NAJBOLJE REPLIKE IZ FILMA
- "Život sam dala za naturizam" - Mira Banjac (lik MIlade, upravnice kampa za nudiste)
- "Bješe li ovo ona od juče?".
"Ne, ova je nova.."
"E, sa kakvim međedom meni život prođe..". (Otac i sin koji u nošnji prolaze nudističkom plažom i gledaju gole žene). INSERT pogledajte OVDJE
- "Ma, pušti ženetine, kakve ženite. Žena je društveno biće, društvo može sa njom da radi šta god hoće!" - (razgovor kuma Žorž - Petar Božović i Luke - Mima Karadžić). INSERT pogledajte OVDJE
---------------------------------------
Da li se Crna Gora "pomirila" sa Živkom Nikolićem, koji je preminuo 2001. godine u Beogradu? Moguće tek deklarativno, ali je činjenica da u Nikolićevoj rodnoj grudi nisu shvatili njegovu duboku odanost Crnoj Gori.
Božena Jelušić, koautor monografije "Iskušavanje filma - Živko Nikolić", svojevremeno je za "Monitor", reagujući na izjavu gradonačelnika Podgorice, ovo primijetila:
"Suštinski, Crna Gora još nije shvatila ni prihvatila snagu i strast njegovih filmskih ostvarenja ni njegovu duboku odanost Crnoj Gori. Zato bi mnogi Crnogorci i danas, kao u vrijeme 'Biljega' ili filma 'U ime naroda', radije 'tukli' reditelja nego što bi tražili odgovornost za probleme tamo gdje treba''.
Mira Banjac, legendarna srpska glumica koja je u filmu "Ljepota poroka" glumila Miladu, upravnicu kampa za nudiste, smatra da su i Srbija i Crna Gora ostali dužni Nikoliću.
O crnogorskoj tradiciji i Crnogorcima, Živko Nikolić je svojevremeno rekao: "Često me pitaju da li su Crnogorci zaista onakvi kakvim ih prikazujem u svojim filmovima. Moram da priznam da sam i sam jednim dijelom takav Crnogorac, mada zbog toga ne žalim. I ne stidim se toga. Mi smo, znate, vrlo osjetljivi. O sebi imamo predstave koje se često kose sa realnošću. Mada, pravo da vam kažem, smeta mi što se mi Crnogorci često tretiramo nekako sa posebnim značenjem. Kao da smo došli sa druge planete. A Crnogorci su kao i drugi ljudi. Nema tu nikakve mistifikacije".
