Sve je više dokaza da zadovoljstvo koje donosi čitanje blagotvorno utiče ne samo na našu pismenost, već i na naše mentalno i fizičko zdravlje.
U doba Twittera, čitanje romana koji zahtijevaju intenzivnu koncentraciju tokom dužeg vremenskog perioda može biti dobar "protivotrov" za činjenicu da se vrijeme koje s pažnjom posvećujemo jednoj stvari sve više skraćuje.
Neurolog dr Suzan Grinfild kaže da čitanje produžava vrijeme tokom kojeg smo u stanju da nešto pratimo s punom pažnjom i pomaže nam da jasnije mislimo, pa je zbog toga veoma važno razvijati kod djece ljubav prema knjizi.
"Priče imaju početak, sredinu i kraj, strukturu koja nam pomaže da razvijamo sposobnost razmišljanja 'u nizu', tako da mentalno povežemo uzrok i posledicu", kaže dr Grinfild.
"Od ključnog je značaja razvijanje takvog načina razmišljanja kod djece od najranijeg uzrasta, dok mozak tek usvaja obrasce, i zbog toga je važno da roditelji čitaju djeci, a zatim kada mališani počnu sami da čitaju, da pažljivo biraju knjige koje će im staviti na raspolaganje."
Čitanje nam pomaže i da uspostavljamo bolje odnose sa ljudima oko nas, proširujući naše poznavanje drugih kultura i razvijajući našu sposobnost empatije.
"U kompjuterskoj igrici vi možda treba da izbavite princezu iz nevolje, ali vas zapravo nije briga za njenu sudbinu, već samo želite da pobijedite. Ali, princeza u bajci ima prošlost, sadašnjost i budućnost, povezana je sa drugim likovima, a njeni postupci su, kao i postupci svih drugih likova, motivisani različitim pobudama, želja za pobjedom tu nije primarna", objašnajva dr Grinfild.
"Čitanje je dobra 'vježba' za mozak", slaže se i dr Džon Stajn, neurolog sa Oksforda, ističući da je ono daleko od paisvne aktivnosti.
"Kada nas 'povuče' dobra knjiga, to je mnogo više od pukog praćenja radnje. Dok zamišljamo ono o čemu čitamo, mozak se aktivira na gotovo isti način kao kada bismo to zaista i radili", dodaje on.
To dokazuju i nova naučna istraživanja tokom kojih su pravljeni snimci mozga ispitanika magnentnom rezonancom. Ispostavilo se da se, dok čitamo i zamišljamo predjele, zvukove, mirise i ukuse opisane u knjizi, aktiviraju isti djelovi mozga koji učestvuju u obradi takvih iskustava u stvarnom životu, a tom prilikom se stvaraju i novi neuronski putevi, isto kao u realnim životnim situacijama.
Drugim riječima, dok čitamo naš mozak simulira realna životna iskustva, reagujući na isti način na koji bi reagovao da opisano u knjizi zaista i proživljavamo, što nije slučaj kada gledamo nešto na televiziji ili igramo kompjutersku igricu.
Udubljivanje u dobar roman čuva i naše mentalno zdravlje. Čitanje ne samo da smanjuje osjećaj usamljenosti, već nas i umiruje omogućavajući nam da na neko vrijeme zaboravimo na probleme.
Istraživanje sprovedeno na Univerzitetu u Saseksu pokazalo je da samo šest minuta čitanja značajno i efikasno snižava nivo stresa, donoseći više olakšanja od slušanja muzike ili odlaska u šetnju. Osim toga, čitanje ublažava i napetost u mišićima, a usporava i puls.
Osobe koje vole da čitaju sporije stare, kažu naučnici, pošto ova aktivnost čuva funkcije mozga.
Studija objavljena u Arhivima neurologije, čiji su autori naučnici sa Berklija, pokazala je da su osobe koje su se tokom života bavile aktivnostima koje stimulišu rad mozga, poput čitanja na primjer, imaju niži nivo određenih proteina koji se dovode u vezu sa Alchajmerovom bolešću, prenosi "Dejli mejl".
(MONDO)
