Ko ne bude mogao da dokaže da je na zakonit način stekao imovinu, ostaće bez 3/4 njene vrijednosti, a ako sud utvrdi da je imovina stečena krivičnim djelom, mogao bi da mu bude oduzet cjelokupan nezakonito pribavljen imetak.
Na udaru Zakona naći će se oni za koje poreski organi posumnjaju odnosno utvrde da za najviše tri uzastopne kalendarske godine imaju razliku iznad 150.000 evra između uvećanja imovine i prijavljenih prihoda, a ukoliko bude sumnje i na izvršenje krivičnog djela, slučaj će biti prijavljen policiji i tužilaštvu, kaže predsjednik Udruženja sudija i tužilaca Srbije Nenad Stefanović.
Smatra da je Srbija ovim zakonom dobila djelotvoran mehanizam da za svakoga u svakom trenutku može da se utvrdi da li se nezakonito obogatio.
Borba protiv organizovanog kriminala na prvom mjestu podrazumijeva udar na prihode koji su stečeni vršenjem krivičnih djela od strane organizovanih grupa i njihovo oduzimanje - naglasio je Stefanović.
Kontrolu imovine građana, prema ovom Zakonu, vodiće posebna Jedinica Poreske uprave i ako utvrdi da postoji nezakonito stečena imovina, donijeće rješenje o utvrđivanju posebnog poreza od 75 odsto na poresku osnovicu, koju čini zbir revalorizovane vrijednosti utvrđene nezakonito stečene imovine za svaku kalendarsku godinu koja je bila predmet kontrole.
Na ovo rješenje oporezovani će imati mogućnost žalbe Ministarstvu finansija, čija će odluka biti konačna u upravnom postupku, ali će i dalje moći da pokrene upravni spor - tužbom pred Upravnim sudom.
Teret dokazivanja uvećanja imovine fizičkog lica je na Poreskoj upravi dok je teret dokazivanja porijekla imovine na obvezniku u djelu u kome uvećanje njegove imovine nije u skladu sa prijavljenim prihodima.
Radi djelotvornijeg postupka i dostavljanja podataka koji su ovoj Jedinici potrebni biće određen jedan ili više zaposenih za vezu sa Jedinicom iz Ministarstva unutrašnjih poslova, Narodne banke Srbije, Uprave za sprečavanje pranja novca, Agencije za sprečavanje korupcije, Republičkog geodetskog zavoda, Agencije za privredne registre i Centralnog registra, depoa i kliring hartija od vrijednosti.
Prema potrebi, zaposleni za vezu će moći, na zahtjev direktora Poreske uprave Srbije, biti privremeno premješteni ili upućeni na rad u Jedinicu Poreske uprave.
Ukoliko se u posebnom poreskom postupku posumnja da je prilikom nelegalnog sticanja imovine izvršeno krivično djelo, Jedinica Poreske uprave o tome će obavještavati policiju, Poresku policiju, javno tužilaštvo i druge nadležne organe.
Ko su osobe čija će se imovina provjeravati - utvrđivaće se godišnjim smjernicama koje donosi direktor Poreske uprave Srbije na osnovu analize rizika.
Takođe, postupak provjere imovine moći će da se pokrene i po prijavi građana ili neke institucije.
Zakon je precizirao da se prilikom kontrole uzima u obzir cjelokupna imovina fizičkog lica koje se kontroliše, a naročito nepokretne stvari, kao što su stan, kuća, poslovna zgrada i prostorije, garaža, zemljište i drugo.
Na provjeri su i finansijski instrumenti, udjeli u pravnom licu, oprema za obavljanje samostalne djelatnosti, motorna vozila, čamci, brodovi i drugi plovni objekti i vazduhoplovi, štedni ulozi i gotov novac, kao i druga imovinska prava.
Inače, propisano je da su sva lica koja učestvuju u ovom postupku dužna da podatke iz postupka čuvaju kao profesionalnu tajnu.
Kad je u pitanju odnos ovog poreskog postupka i krivičnog postupka, Zakon je predvidjeo da ukoliko je pravnosnažnom presudom utvrđena imovinska korist pribavljena krivičnim djelom, ali i plaćen poseban porez prema ovom Zakonu, sud onda uračunava iznos plaćenog posebnog poreza u imovinsku korist pribavljenu krivičnim djelom.
Ovo pravilo biće primenjeno i u postupcima oduzimanja imovine proistekle iz krivičnog djela.
Propisano je i da će zaposleni u Jedinici Poreske uprave biti dužni da prije stupanja na rad Agenciji za sprečavanje korupcije Srbije dostave potpune i tačne podatke o svojoj imovini.
Za njih su predviđene i bezbjednosne provjere koje će vršiti MUP Srbije i Bezbjednosno-informativna agencija (BIA) na pismeni zahtjev direktora Poreske uprave i to prije njihovog stupanja na rad, tokom rada u Jedinici i godinu dana od prestanka rada.
Provjere će se sprovoditi bez znanja lica koja se provjeravaju.
Bezbjednosne provjere MUP-a Srbije, zakon predviđa radi utvrdivanja postojanja smetnji sa stanovišta zašite javnog poretka, a BIA sa stanovišta bezbjednosti Republike Srbije.
Zakon je predvideo i kazne za nesaradnju sa Poreskom upravom.
Pravnim licima koja na zahtev Jedinici Poreske uprave u roku koji ona odredi ne dostave tražene podatke, moći će da se izrekne novčana kazna od 500.000 do dva miliona dinara.
Za isti prekršaj preduzetniku preti novčana novčana kazna od 100.000 do 500.000 dinara, a od 50.000 do 150.000 dinara preti kazna fizičkom licu i odgovornom licu u pravnom licu, državnom organu i organizaciji, kao i organu autonomne pokrajine i jedinice lokalne samouprave i imaocu javnih ovlašćenja.
Zakon je usvojen 29. februara prošle godine, a 11. marta je stupio na snagu, sa odloženom primjenom od godinu dana radi formiranja Jedinice i priprema za efikasnu primjenu ovog propisa.