Beogradu je teško da pregovara sa Prištinom, jer se sa druge strane stola nalaze ratni zločinci i kriminalci, ocjenjuje Jens Kestner, poslanik njemačkog Bundestaga iz redova opozicione Alternatve za Njemačku (AfD).
Ipak, Kestner, kao i njegov stranački kolega Armin-Paul Hampel, smatra da odlaganje samita u Parizu predstavlja lošu vijest, jer je, kaže, kosovsko pitanje "top-tema" koja mora da se reši.
"Odlaganje pariskog samita znači da se spor samo prolognira", kaže Kestner za Tanjug, podsjećajući da ni samit u Berlinu nije donio rezultate.
Armin-Paul Hampel dodaje da Beograd razmišlja pragmatično i da je usmjeren ka pronalaženju rješenja, dok Priština, kako navodi, sve to bojkotuje politikom odbijanja.
Poslanik Bundestaga i Hampel, predsednik stranačkog spoljnopolitičkog odbora, dolaze iz opozicione njemačke AfD, desničarske, populističke i evroskeptične stranke, koja je osnovana 2013. godine, a već 2017. sa 12,6 odsto osvojenih mandata u Bundestagu bila najveće iznenađenje izbora i pojedinačno treća najjača parlamentarna stranka.
Poznati po zalaganju za zabranu nošenja burki, u javnosti istupaju i kao zagovornici stava da je Kosovo i dalje deo Srbije.
Na pitanje da li EU kao posrednik u dijalogu ima dovoljno snage da doprinese rešenju kosovskog pitanja ili je potrebno učešće drugih aktera, Hampel kaže da su i Ujedinjene nacije izgubile uticaj, ali da to važi i za evropske zemlje.
"Odgovor na kosovsku problematiku se može naći u Vašingtonu, a ne u Parizu, Berlinu, Londonu i jednim dijelom u Moskvi", kaže Hampel za Tanjug, ali ističe da je to loše za Evropu, ali i za Srbiju.
Amerikanci slijede svoje interese, koji se ne poklapaju sa interesima Srbije, Njemačke pa ni Evrope, dodao je.
"Probleme koje imamo u Evropi mogli bi bolje da rešimo zajedno na našem kontinentu, nego što bi to uradili iz Amerike ili Rusije", ocenjuje on.
Kestner i Hampel ovih dana su posetili Beograd, a Kestner kaže da je "u Srbiji", odnosno na Kosovu i Metohiji već bio, kao vojnik Bundesvera u nemačkom kontingentu Kfora.
On smatra da je rat na Kosovu 1999. bio protivan međunarodnom pravu i da je sve počelo sa "jednom laži o masakru", koje on tada, kaže, nije bio svjestan.
Berlin ne bi da mu propadnu pare uložene u Kosovo
"Tadašnja ratna propaganda Šredera, Fišera i Šarpinga ubedila je njemačku javnost i njemački vojnici su, prvi put posle Drugog svjetskog rata, učestvovali u jednom ratu u Evropi", rekao je Kestner, inače član Odbora Bundestaga za odbranu.
Podsjetio je da je nedavno u Bundestagu, u raspravi o produženju mandata Bundesvera na KiM, rekao da AfD to više ne podržava, jer smatra da tamošnji akteri treba da pokažu da mogu da rešavaju probleme.
"Po mom ličnom mišljenju, Kosovo još pripada Srbiji i dio je Srbije", rekao je poslanik Alternative.
Kestner je naveo da je kao vojnik Kfora upoznao Hašima Tačija, tada u uniformi OVK.
"Mnogi od njih koji su bili u OVK počinili su ratne zločine i danas sjede u vladi, a da nisu odgovarali za to", rekao je on.
To, kako je naveo, znači, da Beograd ali i drugi, imaju posla sa "ratnim zločincima, kriminalcima i krijumčarima oružja i droge".
Haradinaj opet preti: Ako nas Beograd ne prizna...
"Teško je pregovarati sa tim ljudima. Njih treba da zamijene, ali to očigledno kosovski Albanci još ne žele. Verujem da je veoma teško za srpsku vladu da vodi razumne pregovore, jer srpska vlada i narod znaju o kakvim osobama se radi", rekao je on.
On je ocenio da vlada u Beogradu stalno čini ustupke za razliku od druge strane.
"Teško je kad jedna strana stalno daje ili je primorana da daje, da bi se postigao izvesni status kvo, dok druga čeka poželjan rezultat", rekao je Kestner.