U okviru Procesa Brdo-Brioni održan sastanak kojem su prisustvovali lideri regiona, ali i predstavnici EU. Evo šta su rekli posle sastanka.
Ako Evropska unija ne obezbijedi budućnost Zapadnog Balkana, taj region će nastaviti da se bavi prošlošću, izjavio je makedonski predsjednik Đorđe Ivanov na zajedničkoj pres konferenciji nakon zavrsetka sastanka.
Ivanov, koji je bio domaćin jučerašnjeg sastanka, rekao je da od EU očekuje da regionu ne daje prazna obećanja, pošto "članstvo u Uniji za nas nije prazan ideal".
Ističući da je glavni strateški cilj Skoplja članstvo u NATO i EU, on je ocijenio da politika proširenja EU u slučaju Republike Makedonije, nije počivala da principima i kriterijumima Unije zbog, kako je rekao, nepošovanja istih pricipa od strane jedne članice EU.
"Kao predsjednik Republike Makedonije, pozivam EU da omogući paralelno kretanje pregovoa o članstvu i prevazilaženje bilateralnih razlika između Makedonije i Grčke", istakao je Ivanov.
On je dodao da o tome Evropski savjet ima konacnu riječ, a ne Evropska komisija, a političko pitanje ne može da se riješi samo tehničkih pristupom, već zahtjeva hrabrost, odlučnosti kretaivnost Unije.
Pozdravio je objektivne kriterijume za proširenje zasnovane na zaslugama svake zemlje pojedinacno, ali je ipak rekao da očekuje veću fleksibilnost EU kada je riječ o Makedoniji.
Predsjednik je Evropskog savjeta Donald Tusk na pres konfernciji ponovio da se čvrsto zalaže za evropsku perspektivu Zapadnog Balkana i poručio da je moguće da istorija Balkana, "koja liči na horor film, koji se nikad ne završava, ipak ima srećan kraj".
Kao pozitivan primjer pomenuo je samit dvije Koreje isticući da to sve pokazuje koliko sve zavisi od dobre volje i hrabrosti pojedinaca.
Povodom rješavanja spora oko imena između Atine i Skoplje, Tusk je rekao da "nemoguće postaje moguće".
"Protekle godine slušao sam da je ovo pitanje nemoguće riješiti, ali sada ste blizu uspjeha", rekao je Tusk na zajedničkoj konferenciji za novinare posle sastanka Brdo-Brioni i dodao da ako su Sjeverna i Južna Koreja uspjele da približe stavove, "sigurno je da će doći do rješavanja nesuglasica u regionu".
I predsjednica Hrvatska Kolinda Grabar Kitarović rekla je da smatra da države Zapadnog Balkana moraju da riješe bilateralna pitanja, pre ulaska u Evropsku uniju, kaže da Hrvatska podržava politiku proširenja, te poručuje da bilateralna pitanja moraju da se riješe prije ulaska u EU.
"EU će sigurno biti jača, prosperitetnija i cjelovitija kada joj se pridruže zemlje Zapadnog Balkana," uvjerena je hrvatska predsjednica, dok je slovenački predsjednik Borut Pahor prenio novinarima je da su učesnici sastanka Brdo-Brioni imali otvorene razgovore i da su se "pomjerili od mrtve tačke" kada su u pitanju odnosi među državama Zapadnog Balkana.
On je dodao da EU na budućnost gleda sa optimizmom, ali je upozorio da se ne smije potcijeniti nijedan mali incident.
"Svi problemi mogu da se riješe", uveren je Pahor.
Premijer Bugarske, zemlje koja predsjedava EU, Bojko Borisov, kao specijalni gost sastanka pozvao je predsjednika Srbije Aleksandra Vučića i kosovskog predsjednika Hašima Tačija da pronađu način da dođu do nekog dogovora.
On je na konferenciji za novinare ukazao na današnji istorijski susret zvaničnika dvije Koreje rekavši da ako oni mogu da riješe svoje probleme, a donedavno su imali rakete i brodove uperene jedne protiv drugih.
Ako su oni donijeli istorijsku odluku da se rukuju zašto i mi ne možemo da uradimo to i imamo isti pristup, zapitao je Borisov.
"Ubijeđeni smo da svi treba da budemo dio Unije", rekao je on i dodao da ćemo sami biti krivi ako to ne iskoristimo.
Proces Brdo-Brioni prvi put je održan 2013. godine na inicijativu predsjednika Slovenije i Hrvatske na Brdu kod Kranja, u Sloveniji.