Gradski zavod za hitnu medicinsku pomoć, zbog izuzetno visokih temperatura, u rad je uključio svih 20 ekipa, ali se građanima preporučuje da najtopliji dio dana provedu kod kuće, izjavio je danas načelnik smjene Nenad Mihajlović.
"Kada imamo situaciju koja je na granici vanrednog stanja, da bi smo pravovremeno ukazali pomoć osobama, koje uslijed visokih temperatura kolabiraju na javnom mjestu, angažovali smo sve raspoložive ekipe", rekao je Mihajlović Tanjugu.
Prema njegovim riječima, visoke spoljne temperature dovele su do povećanog broja poziva, ali i intervencija na javnim mjestima.
Saveti upućeni hroničnim bolesnicima, koji su i najugroženiji, često su uzaludni, u šta se danas oko podneva uvjerila i ekipa Tanjuga.
U neposredni blizini cisterne za vodu, koju je postavio "Beogradski vodovod", kod Ekonomskog fakulteta starijem muškarcu, srčanom bolesniku je ukazana pomoć, jer se nakon izlaska iz bolnice onesvijestio u parku.
Dok je ekipa Hitne pomoći stigla, on se čak tri puta onesvijestio i došao sebi, ali se nije žalio zbog čekanja, svjestan da ta služba ovih dana ima mnogo više posla nego inače.
Cistjerne sa vodom za parkirane su do 20 časova na Trgu Republike, Trgu Nikole Pašića, Trgu Dimitrija Tucovića, kod Palate Albanija, na okretnici autobusa na Zelenom vencu, kod Vukovog spomenika, Pančevačkog mosta, Bogoslovije, Željezničke stanice i kod Ekonomskog fakulteta.
Obezbijeđene su i plastične čaše, a higijenu oko cistjerni obezbjeđivaće radnici Javno-komunalnog preduzeća "Gradska čistoća".
Ekipe su u toku prijepodneva pomoć na javnom mjestu ukazale 40 puta, a dešava se da do kolapsnih stanja, uzrokovanih visokom temperaturom, dođe i kod mlađih potpuno zdravih osoba, a najveći dio takvih slučajeva rješava se savjetom, naglasio je MIhajlović.
Kolapsa je bilo i na popularnom gradskom izletištu Adi Ciganliji, gdje, kako kaže, dežura šest ekipa Hitne pomoći.
Mihajlović je napomenuo da se ni posjetioci bazena ne pridržavaju savjeta da najtopliji dio dana provedu u hladu, a ne na suncu i da preventivno na svakom bazenu dežura po jedna ekipa.
On je ponovio da bez prijeke potrebe ne treba izlaziti iz kuće, a građanima koji između 10 i 17 časova moraju da budu napolju savjetovao je redovno uzimanje osvježavajući napitaka, najbolje vode.
U centralnim gradskim ulicama, gdje je i zabilježen najveći broj kolapsa, nema saobraćajnih gužvi, a građani koji su na ulicama, prema riječima Mihajlovića, ugrožavaju svoje zdravlje i bespotrebno testiraju granice svog organizma.
Beograđanima se ne sajvetuje ni vožnja gradskim prevozom, posebno u popodnevnim časovima, kada je najveća gužva, jer, kako kažu u Gradskom saobraćajnom preduzeću samo 10 odsto njihovih vozila je klimatizovano.
Inspekcija rada na terenu
Vlada Srbije preporučila je poslodavcima da radnici koji rade u teškim ulovima na otvorenom, zbog velikih vrućina, ne rade od 11.00 do 16.00 časova ako je temperatura viša od 36 stepani Celzijusovih.
Direktorka Uprava za bezbjednost i zdravlje na radu Ministarstva rada i socijalne politike Vera Božić Trefalt kazala je agenciji Beta da je Vlada Srbije tu poreporuku donijela 2007. godine i da je nije povlačila, tako da je ona sada samo obnovljena, ali da nije obavezujuća.
Božić Trefalt je rekla da se poslodavcima preporučuje da radnici ne rade u tom periodu ukoliko proces rada to dozvoljava, a ako nije moguće prekinuti rad poslodavci su dužni da preduzmu sve mjere bezbjednosti zdravlja na radu.
Prema njenim riječima, Inspekcija rada će na terenu provjeravati da li se poštuju mjere o bezbjednosti zdravlja na radu.
Najviša temperatura od 36 stepeni Celzijusovih izmjerena je danas u 14.00 časova u Beogradu, Novom Sadu i Sremskoj Mitrovici, navodi se na sajtu Hidrometeorološkog zavoda Srbije.
Za stepen niže izmjereno je u Somboru, Kikindi, Valjevu, Loznici i Kruševcu, a najniže temperature izmjerene su na Kopaoniku 21 stepen i na Crnom vrhu 26 stepeni.
Prema prognozi RHMZ i sutra će u Srbiji biti veoma toplo, a prognozira se i temperatura do 40 stepeni.
Vrijeba opasnost iz klime
"Organizam ne može u kratkom vremenu da se adaptira na naglu promjenu temperature i dolazi do šoka koji negativno utiče na zdravlje", kaže za "Blic" specijalista opšte medicine u Domu zdravlja "Voždovac" dr Nevenka Dimitrijević.
Zato savjetuje da se prilikom izlaska iz rashlađene prostorije kraće vrijeme provede u prostoriji koja se ne rashlađuje da bi se organizam bar malo adaptirao na nagli skok temperature.
Kod djece hladnoća u stanu može da izazove upalu uva, a posle izlaganja klima-uređaju nisu rijetki ni slučajevi ukočenost i bolovi u vratu.
Ukoliko sjedimo direktno na udaru klima-uređaja može doći do ukočenosti pojedinih djelova tijela. Preporučljivi su sistemi za klimatizaciju koji regulišu i vlažnost vazduha, jer je poznato da povećanje vlage u vazduhu umanjuje mogućnost tijela da se oslobađa toplote putem znojenja.
Bar jednom godišnje klima-uređaje treba servisirati jer s vremenom gube gas, što može dovesti do kvara kompresora.
Ventilatori takođe mogu da olakšaju podnošenje visokih temperatura, ali ako spoljna temperatura poraste iznad 30 stepeni, ventilator će biti manje efikasan od klima-uređaja ili tuširanja hladnom vodom.
Tokom vrelih dana posebno su ugroženi hronični bolesnici. Dok kod zdravih vrućina često izaziva slabost, vrtoglavicu i glavobolju, kod oboljelih od srčanih bolesti, visokog krvnog pritiska i dijabetesa može da dovede do ozbiljnih komplikacija osnovne bolesti.
"Dodatni oprez pre¬poručuje se oboljelima od kardiovaskularnih, respiratornih, reumatskih bolesti i dijabetesa. Na visokim temperaturama krvni sudovi se šire i može doći do znatnog pada krvnog pritiska. To može da izazove neprijatnu vrtoglavicu, muku i lupanje srca.
Kolebanje pritiska nije samo neprijatno, već može da bude i opasno s obzirom na to da povećava rizik od pucanja krvnih sudova i moždanog udara.
Da bi se taj rizik umanjio neophodno je češće mjerenje pritiska i korigovanje terapije, što važi za sve hronične bolesnike. Oboljeli od visokog krvnog pritiska treba da izbjegavaju teže fizičke poslove. Ne preporučuje im se boravak na suncu od devet sati ujutru do pet posle podne", napominje dr Dimitrijević i savjetuje da obavljanje poslova i boravak van kuće treba ostaviti za rano jutro, kasno poslepodne i veče.
Da bi se lakše podnijele vrućine, svim građanima, a posebno onima sa hroničnim bolestima, preporučuje se da imaju redovne obroke i to obavezan doručak, lagan ručak, laganu večeru i dvije dnevne užine.
"Neophodan je unos mlijeka ili mliječnih proizvoda. Treba jesti termički dobro obrađeno meso, i to piletinu, ćuretinu, ribu, junetinu i teletinu četiri do pet dana u nedelji, oko pola kilograma dnevno dobro opranog voća, povrće u vidu ukusnih i umjereno začinjenih kuvanih jela kao što su supa, čorbe i variva.
Tokom visokih temperatura izuzetno je važno piti dovoljno tečnosti jer organizmu tada najviše prija i pomaže pijaća voda.
Kod visokih temperatura odrasle zdrave osobe treba da unose od osam do deset čaša vode na dan, a oni koji se bave fizičkim aktivnostima ovoj količini treba da dodaju od jedne do tri čaše vode za svaki sat aktivnosti", objasnila je dr Dimitrijević.
(MONDO/Ilustracija: "Blic")