Pretkrivičnim postupkom obuhvaćeno je više desetina građana koji su formirali mrežu za skrivanje Župljanina
U toku je akcija Tužilaštva za ratne zločine i Ministarstva unutrašnjih poslova Srbije u kojoj će biti privedeno sedmoro pomagača haškog optuženika Stojana Župljanina, izjavio je portparol Tužilaštva za ratne zločine Bruno Vekarić.
"U toku je saslušanje više lica osumnjičenih za pomaganje u skrivanju i pribavljanju lažnih dokumenata haškog optuženika Stojana Župljanina", izjavio je Vekarić agenciji Beta.
Pretkrivičnim postupkom obuhvaćeno je više desetina građana koji su formirali mrežu za skrivanje Župljanina.
"Provaljen je šifrranik Stojana Župljanina i znamo da se od 1999. godine sem u Srbiji skrivao u još četiri države na ukupno 27 lokacija", kazao je Vekarić.
Prema opetarivnim saznanjima Tužilaštva i MUP-a, Župljanin je boravio u Lagosu (Nigerija), Moskvi, Parizu, a u više navrata krio se na različitim mjestima u Crnoj Gori.
Takođe, utvrđeno je da je koristio identidet mrtvog Branislava Vukadina i da je originalne papire dobio iz Republike Srpske.
"Na osnovu tih papira izdata su mu lična dokumenta u Bačkom Petrovcu", rekao je Vekarić navodeći da je za to bila neophodna pomoć ljudi u tamošnoj policiji.
Kao posebno zabrinjavajuće Vekarić je naveo da Župljanin i "danas iz pritvora Haškog tribunala vrši pritisak na svjedoke i zastrašuje ih u telefonskim razgovorima".
"Sa tom činjenicom upoznaćemo Tužilaštvo u Hagu", dodao je Vekarić.
Župljanin je uhapšen 11. juna 2006. godine u Pančevu, gdje je živio koristeći identitet Branislava Vukadina. Nekoliko mjeseci ranije 26. marta, policija je nakon dojave, pretresla stan u Nišu u kome su nađeni tragovi koji ukazuju da je u njemu boravio Stojan Župljanin.
Vojnici NATO-a 11. aprila su pretresli porodičnu kuću Stojana Župljanina u Banjaluci. Nešto ranije porodica ga je putem medija pozvala da se preda, navodeći da trpe velike pritiske i da im je zbog izolacije ugrožena egzistencija.
Haški tribunal Župljanina tereti da je planirao, podsticao, naređivao i činio zločina protiv čovječnosti kao učesnik u zajedničkom zločinačkom poduhvatu, kao i da je pomagao i podržavao njihovo planiranje, pripremu i izvršenje.
Župljanin je tokom ratnih sukoba u BiH bio načelnik Centra službi bezbijednosti u Banjaluci i policijski funkcioner na najvišem položaju u Bosanskoj Krajini i zastupao policiju u Kriznom štabu Autonomne Regije Krajine.
Prema optužnici, krizni štab Autonomne Regije Krajina sprovodio je opšti plan kontrole i etničkog čišćenja na teritoriji Banjaluke, Bosanske Krupe, Bosanskog Novog, Bosanskog Petrovca, Čelinca, Donjeg Vakufa, Ključa, Kotor Varoši, Prijedora, Prnjavora, Sanskog Mosta, Šipova i Teslića.
(Beta)