PODGORICA, 27.2 - Kreditna ekspanzija u Crnoj Gori, koja je nesumnjivo dovela do određenog ekonomskog rasta, mogla bi imati i negativne posljedice u državi, jer podaci potvrđuju da je na svaki uložen euro u crnogorske banke, odobreno oko 1,07 eura kredita.Prema podacima Centralne banke, odobreni krediti na kraju prošle godine iznosili su oko 2,25 milijardi eura, dok su depoziti u istom periodu iznosili 2,1 milijardu.
Pola od svih depozita pripada stanovništvu, od čega je čak 87 odsto sa rokom dospijeća samo do godinu, prenose Vijesti.
Nelikvidnost je problem sa kojim se suočavaju brojne finansijske institucije u svijetu, a opasnost prijeti kad je tendencija rasta kredita znatno viša od rasta depozita i kada su izvori sredstava kratkoročni, što je sada situacija u Crnoj Gori. Dodatni problem se može pojaviti i sa vraćanjem kredita. Poznato je da su crnogorske banke za veliki broj kredita kao kolateral uzele akcije i nekretnine, čija je vrijednost pala u posljednjih pola godine.
Iz Centralne banke je više puta upozoravano da je crnogorska ekonomija pregrijana, a neusklađenost kredita i depozita natjerala je monetarne vlasti da donesu mjere o kreditnom ograničenju, povećanju osnovica za obaveznu rezervu...
Pojedinim poslovnim bankama ove odluke nikako ne odgovaraju zato što direktno utiču na ukupan rast banaka, zbog čega se i priprema tužba pred Ustavnim sudom.
Prosječni mjesečni rast odobrenih kredita u prošloj godini iznosio je 8,5 odsto, a mjesečni rast depozita 7,7 odsto sa tendencijom pada. U odnosu na kraj 2006. nivo odobrenih kredita bio je viši za 165,2 odsto, a depozita 94,2 odsto.
Bez obzira što se može protumačiti da monetarne vlasti netržišno pokušavaju da ograniče banke, podaci o neusklađenosti izvora sredstava i plasmana pokazuju na ozbiljan problem.
Dobri poznavaoci finansijskog tržišta u Crnoj Gori kažu da banke, ukoliko ne žele veće probleme sa nelikvidnošću, moraju obezbijediti dugoročnije izvore sredstava, i nikako se ne smiju oslanjati samo na depozite koji su uglavnom sa kraćim rokovima dospijeća. Banke bi morale da smanje i rokove za odobravanje kredita barem dok ne usklade ročnost izvora i plasmana. Osim toga, neophodan je i novi kapital do kojeg banke dolaze kroz dokapitalizacije.
Pola od svih depozita pripada stanovništvu, od čega je čak 87 odsto sa rokom dospijeća samo do godinu, prenose Vijesti.
Nelikvidnost je problem sa kojim se suočavaju brojne finansijske institucije u svijetu, a opasnost prijeti kad je tendencija rasta kredita znatno viša od rasta depozita i kada su izvori sredstava kratkoročni, što je sada situacija u Crnoj Gori. Dodatni problem se može pojaviti i sa vraćanjem kredita. Poznato je da su crnogorske banke za veliki broj kredita kao kolateral uzele akcije i nekretnine, čija je vrijednost pala u posljednjih pola godine.
Iz Centralne banke je više puta upozoravano da je crnogorska ekonomija pregrijana, a neusklađenost kredita i depozita natjerala je monetarne vlasti da donesu mjere o kreditnom ograničenju, povećanju osnovica za obaveznu rezervu...
Pojedinim poslovnim bankama ove odluke nikako ne odgovaraju zato što direktno utiču na ukupan rast banaka, zbog čega se i priprema tužba pred Ustavnim sudom.
Prosječni mjesečni rast odobrenih kredita u prošloj godini iznosio je 8,5 odsto, a mjesečni rast depozita 7,7 odsto sa tendencijom pada. U odnosu na kraj 2006. nivo odobrenih kredita bio je viši za 165,2 odsto, a depozita 94,2 odsto.
Bez obzira što se može protumačiti da monetarne vlasti netržišno pokušavaju da ograniče banke, podaci o neusklađenosti izvora sredstava i plasmana pokazuju na ozbiljan problem.
Dobri poznavaoci finansijskog tržišta u Crnoj Gori kažu da banke, ukoliko ne žele veće probleme sa nelikvidnošću, moraju obezbijediti dugoročnije izvore sredstava, i nikako se ne smiju oslanjati samo na depozite koji su uglavnom sa kraćim rokovima dospijeća. Banke bi morale da smanje i rokove za odobravanje kredita barem dok ne usklade ročnost izvora i plasmana. Osim toga, neophodan je i novi kapital do kojeg banke dolaze kroz dokapitalizacije.
(MONDO)