Klijenti su u prošloj godini uložili 49 pritužbi na rad advokata, saopštio je predsjednik Advokatske komore Crne Gore Zdravko Begović.
“Pritužbe su se najčešće odnosile na određene neurednosti u preduzimanju radnji u određenom postupku, ili zbog eventualnog mimoilaženja u načinu koncepcije prilikom zastupanja advokata i klijenta”, kazao je Begović Dnevnim novinama.
On je saopštio da se jedan manji broj prijava odnosi na neraščišćene odnose između advokata i klijenta u pogledu nagrade za rad advokata, kada klijenti smatraju da je advokatu pripala nesrazmjerno velika nagrada u odnosu na radnje koje je preduzeo.
Za veliki broj podnešenih prijava karakteristično je to što, kako je naveo, većina na dan podnošenja već bude zastarjela, pa je time disciplinski tužilac prinuđen da donese rješene kojim se ta prijava odbacuje.
“A sve iz razloga što klijenti podnose prijavu protiv advokata nekoliko godina nakon samog spornog događaja, a apsolutni rok zastarjelosti pokretanja disciplinskog postupka je dvije godine”, objasnio je Begović.
Kako je kazao, disciplinski tužilac, kao organ koji je nadležan za postupanje po disciplinskim prijavama, često je u neposrednom kontaktu i sa podnosiocem prijave i sa prijavljenim advokatom, jer nastoji da popravi njihove poremećene međusobne odnose, kada je to moguće.
“Tako da u nekim određenim slučajevima on ima i ulogu medijatora, a ne samo pukog, formalnog organa Komore, i praksa je pokazala da je takvo djelovanje disciplinskog tužioca vrlo djelotvorno, jer je na taj način riješen veliki broj nesuglasica između advokata i klijenata”, rekao je Begović.
Na pitanje koje se disciplinske mjere mogu izreći advokatu, ukoliko se u disciplinskom postupku utvrdi da je učinio neku od povreda advokatskih dužnosti, Begović je odgovorio da to zavisi od toga da li je učinjena povreda lakša ili teža.
Izriču se opomena, novčana kazna, privremeno brisanje iz Imenika advokata i brisanje iz Imenika advokata.
“Najlakša od navedenih je svakako opomena, koja se izriče kod nekih lakših povreda Kodeksa profesionalne etike, dok je najstrožija mjera koja se može izreći brisanje iz Imenika advokata, za povrede advokatskih dužnosti gdje je prisutan visok stepen svijesti i volje advokata da određenu povredu učini”, objasnio je Begović.
Begović je rekao da je u prethodnih godinu upisano 36 advokata, a ukupan broj advokata u Crnoj Gori na današnji dan je 903.
Advokatskih pripravnika, upisanih u Imenik, trenutno ima blizu 600.
Osim upisa novih advokata, u prethodnom periodu bilo je i brisanja advokata iz Imenika Advokatske komore.
On je saopštio da je kod odbrana po službenoj dužnosti Advokatska komora sklopila neformalni dogovor sa Vrhovnom sudom i Vrhovnim državnim tužilaštvom da se na sajtovima sudova i tužilaštava evidentiraju imena advokata koji su po redu za odbrane po službenoj dužnosti.
“Tako da uvidom u određeni sajt, advokat zna kada će otprilike stići na red za odbranu po službenoj dužnosti, dok se, s druge strane, tim javnim objavljivanjem izbjegavaju bilo kakve zloupotrebe u pogledu privilegovanja pojedinih advokata za odbrane po službenoj dužnosti”, zaključio je Begović.