U prošlogodišnjoj turističkoj sezoni ostvareni su impresivni rezultati, sa ukupnim prihodom od preko milijardu eura, saopštio je ministar održivog razvoja i turizma, Pavle Radulović.
On je dodao da ključni izazovi u ovoj godini ostaju inovativnost ponude i suzbijanje sive ekonomije.
“Pored odličnih rezultata koje smo ostvarili, neophodno je da omogućimo dobru ponudu i kvalitet usluge tokom cijele godine. Diversifikacija i inovativnost ponude ostaju ključni izazovi, kao i suzbijanje sive ekonomije u ovoj privrednoj grani”, rekao je Radulović agenciji Mina-business.
On je kazao da su u Vladi veoma zadovoljni zato što su se obistinila predviđanja da će prošlogodišnja turistička sezona biti godina u kojoj su porušeni dosadašnji rekordi.
“Posebno raduje podatak da smo uspjeli da ostvarimo ukupan prihod od turizma od preko milijardu eura. Rekorde smo ostvarili i kada je u pitanju broj turista - više od 2,1 miliona turista posjetilo je našu zemlju tokom prvih deset mjeseci, što je porast oko 100 hiljada turista u odnosu na isti period 2017”, precizirao je Radulović.
On je kazao da se impresivnim rezultatima mogu pohvaliti i kada je riječ o broju noćenja: ostvareno je preko 12,5 miliona, odnosno 550 hiljada više u odnosu na 2017.
“Takođe, ovo će biti prva godina u istoriji našeg turizma u kojoj je u crnogorskim hotelima boravilo jedan milion turista, dok je ostvareno četiri miliona noćenja od početka godine do kraja oktobra. Očekujem da će taj broj do kraja godine biti veći 700 hiljada, odnosno 20 odsto u poređenju sa 2017”, naveo je Radulović.
Rekordne rezultate bilježe i Aerodromi Crne Gore, Nacionalni parkovi Crne Gore kao i Montenegro Airlines, čime se potvrđuje da je ovogodišnja sezona najuspješnija.
“Raduje činjenica da smo nastavili da unaprjeđujemo smještajne kapacitete, a posmatrajući kolektivni smještaj u našoj zemlji imamo preko 51 odsto svih kreveta u hotelskim objektima kategorije četiri i pet zvjezdica, što predstavlja rast od oko šest odsto u odnosu na 2017”, rekao je Radulović.
Prema njegovim riječima, svi ti impresivni podaci potvrđuju da su dobro sproveli plan promocije zemlje, da se isplati ulagati u kvalitet turističke ponude i usluge na uštrb kvantiteta, kao i da su odlični potezi urađeni uvođenjem novih redovnih i čarter letova.
“No, ne treba zaboraviti predanost i kvalitet rada kao i saradnju svih subjekata u turizmu koji su doveli do ovakvih rezultata, te vjerujem da ukoliko dalje nastavimo ovim tempom, Crnu Goru možemo učiniti još konkurentnijom turističkom destinacijom”, smatra Radulović.
On je, komentarišući zimsku turističku ponudu, kazao da se već nekoliko godina Crna Gora nalazi među omiljenim destinacijama u regionu kada je riječ o odmoru tokom novogodišnjih praznika.
“Svakako, iz godine u godinu nastojimo da obogatimo i posjetiocima pružimo raznovrsnu zimsku ponudu pa su tako i ove godine pripremljeni višednevni zabavni programi sa poznatim muzičkim izvođačima u primorskom i planinskom dijelu naše zemlje. Popunjenost hotelskih kapaciteta očekuje se i tokom januara i februara”, rekao je Radulović.
Što se tiče skijališta, kako je kazao, konstantno se unaprjeđuje njihova infrastruktura pa je tako ove godine zimsku sezonu spremno dočekalo pet skijališta - Savin kuk i Javorovača na Durmitoru, Kolašin 1450, zatim Vučje u Nikšiću i Hajla u Rožajama na kojima će cijene usluga biti na nivou prošlogodišnjih.
“Turistima će na raspolaganju takođe biti atrakcije kao što su hodanje na krpljama, zimske jahačke ture i zimski rafting, vožnje motornim sankama i vožnja snou borda sa zmajem. Kada je riječ o skijalištu Kolašin 1600, ono će ljubiteljima bijelih sportova otvoriti vrata krajem januara. Uvjeren sam da će ovaj ski-centar, u koji je uloženo blizu 17 miliona eura, doprinijeti razvoju turizma i sjevernog regiona u znatnoj mjeri”, saopštio je Radulović.
Prema njegovim riječima, plan ove Vlade je da sjever bude razvijen kako ljepotom zaslužuje, atraktivan za turiste, ali i za stanovništvo koje tamo živi. Uvezivanjem poljoprivrede i turizma steći će se uslovi za veoma kvalitetan život na selu. Svakako da će na razvoj sjevera izgradnja autoputa imati presudan uticaj.
“Prednost Crne Gore je raznolikost na malom prostoru, pa su prirodne i kulturne vrijednosti naše države osnov za osmišljavanje različitih projekata kojim će se na održiv način valorizovati. Obogaćivanje turističke ponude uključuje ne samo velike infrastrukturne projekte, kao što su razvoj skijališta, već i naizgled „male“ inicijative koji turistima pružaju jedinstven doživljaj i iskustvo koje se pamti”, smatra Radulović.
To je ono čime se, kako je rekao, vode, sa jedne strane jačaju turističku ekonomiju projektima kao što je Bjelasica i Komovi, a sa druge strane treba da podstaknu stanovništvo da iskoristi infrastrukturu i osmisli biznis od koga će živjeti.
“Vjerujem da će projekti kao što su Panoramski putevi Crne Gore, Domaći ukusi, te oni iz oblasti kulturnog, zdravstvenog, aktivnog i avanturističkog turizma pomoći u sprovođenju ovog plana”, naveo je Radulović.
Ministarstvo održivog razvoja i turizma i Nacionalna turistička organizacija već nekoliko godina kroz Program podsticajnih mjera utiču na kreiranje turističke ponude i organizovanje raznih kulturno-zabavnih manifestacija.
“Ove godine smo za podsticajne mjere dodijelili najviše novca, oko 650 hiljada eura. Bogatstvo ponude neophodno je proširiti i raznim sadržajima za kongresni turizam”, ocijenio je Radulović.
Posljednjih godina izgradio se veliki broj hotela visoke kategorije koji pružaju uslove za razvoj pomenutih vidova turizma. Best Western, Hilton, Four Points by Sherathon, Splendid conference&spa, CentreVille samo su neki od poznatih hotelskih brendova koji proširuju turističku ponudu Crne Gore svojim uslužnim kapacitetima.
“Naravno, ne treba zaboraviti da od ove godine imamo i grupaciju Karisma Hotels&Risorts koja upravlja sa nekoliko hotela u Crnoj Gori, a tu su i Porto Montenegro i Aman Resorts, koji su neizostavan dio razvoja visokokvalitetnog turizma u Crnoj Gori. Renovirani su i kapaciteti hotela Riviera u Njivicama koji sada posluje pod brendom renomiranog španskog brenda Iberostar, a otvoren je i hotel Vila Jadran u Perastu sa pet zvjezdica pod istim ovim brendom, mali, ekskluzivni hotel Lazure sa pet zvjezdica u Meljinama tako da možemo ocijeniti da je ove godine napravljen važan iskorak u obogaćivanju turističke ponude Bokokotorskog zaliva”, rekao je Radulović.
On je, govoreći o realizaciji najvažnijih turističkih projekata na primorju, kazao da se oni realizuju prema planiranoj dinamici.
“Kada je riječ o projektu Portonovi, nastavljena je gradnja objekata u okviru kompleksa, a u završnoj fazi su izrada glavnog projekta One and Only sa revizijom i glavnog projekta saobraćajne i tehničke infrastrukture. Imajući u vidu da je do sada u projekat uloženo oko 370 miliona eura, jasno je da je ovo jedna od ključnih investicija”, precizirao je Radulović.
Za ovu godinu je, kako je dodao, planirano otvaranje rizorta, a luksuzni hotel One&Only će prvi put biti prisutan u Evropi.
Takođe, u avgustu prošle godine svečano je otvoren hotel Chedi sa 111 smještajnih jedinica, kao i marina sa 54 veza u okviru projekta Luštica bay. Plaža dužine 270 metara u funkciji je od jula prošle godine i na raspolaganju je stanarima i gostima hotela Chedi, a u projekat je do sada uloženo preko 180 miliona eura.
“Sa druge strane, činjenica da je u projekat Porto Montenegro do sada uložen 551 milion eura, odnosno preko 100 miliona eura više od investicione obaveze, potvrđuje tezu da je u pitanju jedan od najvrijednijih i najuspješnijih projekata u našoj državi”, rekao je Radulović.
Takođe, u toku su pripremni radovi za projekat rekonstrukcije Mamule na ostrvu Lastavica i ubrzo počinju građevinski radovi na tvrđavi. Ovaj projekat će svojom specifičnošću zaslužiti posebno mjesto u turističkoj ponudi Crne Gore.
“Prva faza investicije u rekonstrukciju objekata Ulcinjske rivijere na Velikoj plaži je završena početkom juna prošle godine. Kompleks je u junu primio prve goste i to posredstvom njemačkog turoperatora TUI. Njegov povratak na naše tržište takođe predstavlja jasan signal da naša turistička privreda ide u pravom smjeru i da u narednom periodu možemo očekivati još impresivnije rezultate u okviru ove privredne grane”, poručio je Radulović.
Istovremeno, radi se na infrastrukturi koja je preduslov za projekte na lokalitetima Cmiljača, Žarski, Savin kuk i Kolašin 1600, čijim će koji će obogatiti zimsku turističku ponudu Crne Gore.
Radulović je, odgovarajući na pitanje šta se dešava sa gradnjom turističkog kompleksa Montrose na Luštici, kazao da Vlada kroz koordinacione aktivnosti kojim rukovodi Sekretarijat za razvojne projekte nastoji da stvori infrastrukturne pretpostavke za početak realizacije projekta njegove izgradnje.
On je, govoreći o gradnji hotela As u Perazića dolu, kazao da je država pokrenula sudske postupke u cilju raskida ugovora o kupoprodaji hotela As i naknade štete, jer se jedan broj privatizacionih ugovora nije pokazao uspješnim.
“Bez obzira na sudske postupke, naše aktivnosti usmjerene su ka traženju rješenja ne samo kada se radi o ovom hotelu, već i o drugim objektima koji se nalaze u sličnoj situaciji sa ciljem njihovog stavljanja u funkciju”, naveo je Radulović.
On je, govoreći o najznačajnijim aktivnostima Ministarstva planiranim za ovu godinu, prvo naveo životnu sredinu.
“Počeću od životne sredine, kao jednog od najvažnijih pitanja u životima svih nas. Naime, otvorili smo Poglavlje 27, na šta smo veoma ponosni i sada ćemo se još konkretnije baviti aktuelnim ekološkim i pitanjem otpada, adekvatnom primjenom zakonodavstva Evropske unije, uspostavljanjem Natura 2000 mreže zaštićenih područja. Poseban izazov biće i jačanje kapaciteta stručnog kadra koji će voditi ovaj proces”, rekao je Radulović.
Što se tiče prostora, predstoji objezbjeđivanje potpune primjene Zakona o planiranju prostora i izgradnji objekata, kao i nastavak dobrog tempa izrade planskih dokumenata.
“Smatram da je prekretnica u našem društvu priča o legalizaciji bespravnih objekata, jer je 51 hiljadu građana iskoristilo priliku da svoje objekte legalizuje. Jako je važna i izrada 3D orto-foto snimka cijele teritorije države, a nakon preklapanja ovih podataka sa katastarskim, imaćemo tačnu evidenciju o nelegalnim objektima u našoj zemlji”, objasnio je Radulović.
On je dodao da je zadovoljan što je taj Zakon na bolje promijenio stvari u planiranju prostora, procedurama, pitanju odgovornosti i što je počela ni malo laka borba sa višedecenijskim problemom divlje gradnje.