U našoj zemlji studiraju se tri maternja jezika. Na Filološkom fakultetu u Nikšiću postoje dvije katedre – za crnogorski i srpski i jedna na Cetinju gdje je prije četiri godine osnovan poseban Fakultet za crnogorski jezik i književnost
To ipak ne ugrožava tržište rada hiperprodukcijom kadra, jer se u Nikšiću godišnje upiše oko 90, a na Cetinju 40 studenata, kažu u Ministarstvu prosvjete, navodi TV Vijesti.
Na nikšićkoj katedri za crnogorski jezik, međutim, smatraju da znanje na svim katedrama nije istog kvaliteta.
"Katedre za srpski i za crnogorski nalaze se na Univerzitetu Crne Gore, stoga su u akademskoj sredini i tu su utemeljene. Što se tiče FCJK na Cetinju, on je osnovan odlukom Vlade i nije uključen ni u kakvu akademsku sredinu. To je jedinstven slučaj u svijetu, da postoji jedan fakultet za proučavanje nekog jezika, bilo kog", rekla je za ovu televiziju Tatjana Bečanović sa katedre a crnogorski jezik u Nikšiću.
Od osnivanja programa za crnogorski jezik u Nikšiću, koji ove godine obilježava deceniju rada, broj studenata u odnosu na druge dvije katedre je u porastu. U posljednje tri godine crnogorski jezik sveukupno upisuje između 85 i 95 studenata, računajući i Nikšić i Cetinje, a srpski je sve manje privlačan, pa su ga ove godine upisala 34 brucoša, a prošle 47.
Iz Ministarstva prosvjete tvrde da nema diskriminacije pri zapošljavanju jer kandidati za rad u školama moraju da ispune iste uslove propisane konkursom. Iz Nikšića odgovaraju da u praksi nisu svi studenti jednaki.
"Ako je završio srpski jezik i književnost, ima manje šansi da bude zaposlen u školama, u nekim drugim institucijama... Nekako se daje prednost studentima koji su završili crnogorski, a smatramo da je to nepravedno utoliko više jer to nisu studenti koji dolaze sa strane, to su stanovnici Crne Gore", napominje Lidija Tomić sa katedre za srpski jezik u Nikšiću.
Bečanović pak smatra da njene studente prije svega preporučuje znanje, ali i stručne reference predavača na katedri u Nikšiću. U Nikšiću, međutim, ne vjeruju u formiranje zajedničkog studijskog programa za maternji jezik.
"Kako će se rješavati, ne znam, ali se plašim nasilnog objedinjavanja svih katedara u jednu, ili nasilnog ukidanja nekih katedara, da ako se to bude rješevalo, da će biti uz neko manje ili veće političko nasilje", smatra Bečanović.
"Naša katedra je jedna od najstarijih, opet ću ponoviti, i ona se zasniva na poštovanju i tradiciji srpskog jezika, na tradiciji literature napisane na srpskom jeziku. Iz perspektive rukovodioca, smatram da je neophodno da ostane katedra za srpski jezik i književnost, da je opravdala svoje postojanje, ima razloge zbog kojih kontinuirano radi", dodaje Tomić.