U nedjelju, 28. oktobra, završava se ljetnje računanje vremena. U 3 sata ujutru pomjeramo kazaljke za jedan sat unazad i prelazimo na zimsko računanje vremena. Tako će u nedjelju, umjesto 3 sata, pomjeranjem kazaljki biti 2 ujutru
Mnogima ta procedura nije ništa novo, radimo to cijeli svoj život. Možda je nekima od nas takva promjena i poželjna jer u tmurnim zimskim mjesecima volimo pri odlasku na posao imati dnevnu svjetlost. Međutim, većini Evropljana takva praksa ne odgovara. Prema rezultatima službene ankete na koju se odazvao rekordan broj stanovnika Evropske unije, više od 80% njih protivi se praksi pomjeranja sata. Iz tog razloga Evropska komisija je u septembru objavila predlog za ukidanje polugodišnjeg pomjeranja sata u Evropskoj uniji u 2019. godini.
Evropska komisija shvatila je vrlo ozbiljno preferencije stanovnika EU-a i sada se postavlja pitanje koliko će se još dugo unutar Evropske unije praktikovati polugodišnje pomjeranje sata.
Odgovor na to pitanje biće poznat tek kada Evropski parlament i Vijeće Evropske unije odluče kako tačno sprovesti predlog Evropske komisije.
Evropska komisija je u sklopu predloga za ukidanje polugodišnjeg pomjeranja sata dala svakoj državi članici slobodu da do aprila 2019. godine odluči želi li trajno primjenjivati ljetnje ili zimsko računanje vremena.
Nakon prelaska na zimsko računanje vremena u noći sa subote na nedjelju, posljednje obavezno pomjeranje sata na ljetnje računanje vremena trebalo bi biti 31. marta 2019. godine. One države članice koje se odluče za trajno zimsko računanje vremena, trebale bi posljednji put pomjeriti sat 27. oktobra 2019.
Stalno pomjeranje sata je štetno za zdravlje
Medicinari i psiholozi već neko vrijeme istražuju kako na ljudski organizam utiče polugodišnje pomjeranje sata.
Veliki je broj naučnih istraživanja koja govore u prilog ukidanju ljetnjeg i zimskog računanja vremena.
Tako su neke studije s područja medicine pokazale kako pomjeranje kazaljki može jače uticati na vozače koji su osjetljiviji na vremenske promjene, na primjer, na one sa bipolarnim poremećajem ili sezonskim poremećajem raspoloženja, što bi moglo rezultirati povećanim brojem saobraćajnih nesreća.
Druga istraživanja pokazala su kako ljudi koji obavljaju teške i opasne fizičke poslove češće stradaju u prvom danu nakon prelaska na ljetnje računanje vremena ili da broj srčanih udara raste oko pet odsto u prva tri radna dana nakon prelaska na ljetnji režim kazaljki na satu.
Psiholozi su primijetili kako zaposlenici na svom radnom mjestu, neposredno nakon prelaska na ljetnje računanje, oko 20 odsto više vremena provode u besposlenom surfovanju internetom.
Uz to, ljekari smatraju da pomjeranje kazaljki može uzrokovati i glavobolje.
Na primjer, dokazano je kako promjene u ritmu spavanja utiču na oslobađanje određenih hormona stresa poput melatonina i kortizola koji kod osjetljivijih osoba mogu pokrenuti teške klaster glavobolje, koje se javljaju s jedne strane glave, a mogu potrajati danima, pa i nedjeljama.