Koncentracija zagađenja vazduha, naročito praškastih čestica, u Podgorici i Pljevljima redovno prelazi zakonom dozvoljene vrijednosti
Zagađenje vazduha ostaje najvažniji faktor negativnog uticaja životne sredine na zdravlje odgovoran za prijevremeno umiranje 600.000 ljudi svake godine u evropskom regionu SZO i opterećenje bolestima u pojedinim regionima i manje bogatim djelovima društva.
Ovi podaci SZO jedan su od razloga što je poboljšanje kvaliteta vazduha navedeno kao prioritetno područje djelovanja prepoznato i na ljetos održanoj Ministarskoj konferenciji visokog nivoa Evropskog procesa za životnu sredinu i zdravlje na kojoj su učestvovali i predstavnici nadležnih ministarstava iz Crne Gore, koja je članica ovoga procesa.
Prema riječima Borka Bajića iz Instituta za javno zdravlje, kvalitet vazduha jedan je od najvažnijih faktora rizika životne sredine i kod nas, a poboljšanje stanja treba da se odvija kroz smjernice Svjetske zdravstvene organizacije.
“Ocjena kvaliteta vazduha koju nacionalni organi u Crnoj Gori redovno sprovode pokazuje da koncentracija zagađenja vazduha, naročito praškastih čestica, u Podgorici i Pljevljima redovno prelazi zakonom dozvoljene vrijednosti”, ističe Bajić, prenosi CdM.
Bajić podsjeća na podatke prema kojima skoro 6 odsto svih smrtnih slučajeva u Podgorici, 12 odsto u Nikšiću i 22 procenta u Pljevljima se mogu pripisati postojećem zagađenju vazduha.
U sva tri grada više od polovine ovih efekata su povezani sa veoma povišenim nivoom zagađenja u zimskom periodu, a on se javlja zbog korišćenja čvrstih goriva za potrebe grijanja navodi Bajić, prenosi portal CdM.
Od SZO je zatraženo da pomogne u evaluaciji i kvantifikaciji uticaja zagađenja u Crnoj Gori, naročito u Podgorici, Pljevljima i Nikšiću, pa su na osovu toga dobijeni podaci.
“U aprilu 2016. godine u Podgorici predstavljeni su rezultati studije procjene uticaja zagađenjavaz duha nazdravlje stanovnika u tri crnogorska grada: Nikšiću, Pljevljima i Podgorici. Studija je sprovedena u okviru Dvogodišnjeg sporazuma o saradnji između Ministarstva zdravlja Republike Crne Gore i Svjetske zdravstvene organizacije, a uradili su je stručnjaci Evropskog centra za životnu sredinu i zdravlje koji pripada Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji”, kazao je on, prenosi CdM.
Studija je, dodaje Bajić, sprovedena uz podršku Ministarstva zdravlja Crne Gore i Ministarstva održivog razvoja i turizma Crne Gore.
Pored stručnjaka Svjetske zdravstvene organizacije, za istraživnje su bili zaduženi predstavnici Instituta za javno zdravlje i Centra za ekotoksikološka istraživanja. Oni su obezbijedili potrebne podatke i pomogli u razumijevanju i pribavljanju dodatnih informacija iz svoje nadležnosti.
“Kako bi se što bolje sagledala situacija na terenu važne informacije su prikupljene i od predstavnika Ministarstva zdravlja, Ministarstva održivog razvoja i turizma, Agencije za zaštitu životne sredine, predsjednika opština u Pljevljima i Nikšiću, UNDP i nekoliko nevladinih organizacija. Sama studija se temelji na proceni uticaja zagađenja vazduha na zdravlje, bazirano na podacima praćenja kvaliteta vazduha koji se obavljaju u ove tri opštine, a korišćeni su i podaci iz zdravstvene statistike. Dugotrajno izlaganje suspendovanim česticama prečnika ispod 2.5 mikrona čije koncentracije prelaze vrijednosti preporučene od strane Svjetske zdravstvene organizacije ima negativan uticaj po zdravlje, uključujući i povećanje opšte smrtnosti”, ističe Bajić, prenosi CdM.
Znanje o uticaju zagađenog vazduha u životnoj sredini i unutrašnjem prostoru dovelo je do oblikovanja legislative koja se tiče uticaja vazduha na zdravlje i životnu sredinu.
“Sa porastom informacija i saznanja aktivnosti se dalje šire i usmjerene su na sprečavanje neželjenih efekata pri rođenju, razvoju nervnogsistema i kognitivnih funkcija, astme kod djece i hroničnih bolesti. SZO procjenjuje daje ekonomska cijena zdravstvenog uticaj a zagađenj a vazduha samo u 2010. godini iznosila 1,6 triliona dolara”, podsjeća Bajić na podatke SZO, prenosi CdM.
U tim istraživanjima se navodi da prosječni godišnji nivo zagađenja vazduha praškastim (PM česticama) u gradovima u evropskim zemljama sa visokim prihodima je 25 mg/m3, a 55 mg/m3 u gradovima u evropskim zemljama sa niskim i srednjim dohotkom.
U periodu od 2008-2013, uprkos smanjenju trendova u PM nivoima u posmatranim gradovima, oni i dalje premašuju smjernice SZO za kvalitet vazduha.