Globalno pojeftinjenje nafte stvoriće rupu od 11 miliona eura u budžetu Crne Gore, procjene su Ministarstva finansija.
Vijesti pišu da je to, na primjer, više od ukupnog godišnjeg budžeta Ministarstva pravde, koje iznosi 9,4 miliona eura.
Iz Ministarstva finansija Crne Gore potvrdili su Centru za istraživačko novinarstvo (CIN) da su krajem prošle godine uradili procjenu rizika. Analiza koju je državna administracija napravila pokazala je da “rizik gotovo i da ne postoji”. Nezavisni stručnjaci iz Crne Gore i regiona, u takvim su izjavama ipak nešto oprezniji.
“Pad cijena sirove nafte, od juna do septembra, iznosio je oko deset odsto i nije predstavljao rizik po državni budžet. Međutim, dalji pad, koji je nastavljen sve do januara, a iznosio je oko 55 odsto, nametnuo je potrebu praćenja rizika i, u tom smislu, pravovremenog reagovanja u pravcu zaštite državnog budžeta”, rekli su iz Ministarstva finansija.
Njihovo istraživanje pokazalo je ipak da će državni bužet po osnovu prihoda od poreza na dodatu vrijednost (PDV) za promet naftnim derivatima biti smanjen 11 miliona eura. Naime, pri prosječnoj cijeni nafte od 108 USD po barelu i kursu od jedan eura jednak je 1,32 USD u prošloj godini, i uz procjenu da će se cijena barela nafte ove godine kretati oko 50 USD po barelu, uz kurs EUR od 1,18 USD, prihodi budžeta bi, zbog smanjenog prihoda od PDV-a na osnovu potrošnje derivata iz energetskog bilansa-Monstata, bili manji oko 11 miliona eura.
U odgovoru CIN-u pojašnjavaju da cijena naftnih derivata zavisi, prije svega od dva faktora - nabavne cijene naftnih derivata na međunarodnom tržištu i kursa eura prema dolaru.
“Pored toga, na cijene utiču i akcize, PDV, maloprodajna marža i drugo. Kako se akciza plaća fiksno, po litru goriva, prihodi po osnovu ovog oblika oporezivanja ne zavise od cijene. Stopa PDV-a za ove proizvode iznosi 19 odsto, ukoliko nema oslobođenja koje je propisano zakonom, i po tom osnovu smanjiće se prihodi budžeta”, piše u odgovoru Ministarstva, uz napomenu da je pad cijena naftnih derivate praćen padom kursa eura.
Iz Ministarstva su navle i da će to ublažiti negativne efekte na budžet, s obzirom da se ovi proizvodi nabavljaju na međunarodnom tržištu i plaćaju u dolarima.
Budžetsku rupu zakrpiće, nadaju se u Ministarstvu finansija, povećana potrošnja građana koji će, ono što su uštedjeli na gorivu, potrošiti na druge robe i usluge. Jer, istraživanje je pokazalo da smanjenje maloprodajne cijene naftnih derivata od oko 20 odsto, smanjuje troškove crnogorskih domaćinstava i kompanija za oko 60 miliona eura godišnje.
“To znači da svaki građanin Crne Gore dobija prosječno po 100 eura na osnovu pada cijena, koju će iskoristiti za kupovinu drugih roba i usluga. Ukoliko se, na osnovu visoke sklonosti potrošnji u Crnoj Gori, ovaj dio prelije u potrošnju, prihodi budžeta bi mogli da budu veći za isti iznos koji je izgubljenjen smanjenjem prihoda po osnovu niže naplate PDV-a, odnosno za oko 11 miliona eura. Ovaj iznos ne uključuje multiplikativne efekte ove potrošnje na ostale sektore ekonomije”, piše u odgovoru Ministarstva finansija.
Iz Ministarstva finansija Crne Gore potvrdili su Centru za istraživačko novinarstvo (CIN) da su krajem prošle godine uradili procjenu rizika. Analiza koju je državna administracija napravila pokazala je da “rizik gotovo i da ne postoji”. Nezavisni stručnjaci iz Crne Gore i regiona, u takvim su izjavama ipak nešto oprezniji.
“Pad cijena sirove nafte, od juna do septembra, iznosio je oko deset odsto i nije predstavljao rizik po državni budžet. Međutim, dalji pad, koji je nastavljen sve do januara, a iznosio je oko 55 odsto, nametnuo je potrebu praćenja rizika i, u tom smislu, pravovremenog reagovanja u pravcu zaštite državnog budžeta”, rekli su iz Ministarstva finansija.
Njihovo istraživanje pokazalo je ipak da će državni bužet po osnovu prihoda od poreza na dodatu vrijednost (PDV) za promet naftnim derivatima biti smanjen 11 miliona eura. Naime, pri prosječnoj cijeni nafte od 108 USD po barelu i kursu od jedan eura jednak je 1,32 USD u prošloj godini, i uz procjenu da će se cijena barela nafte ove godine kretati oko 50 USD po barelu, uz kurs EUR od 1,18 USD, prihodi budžeta bi, zbog smanjenog prihoda od PDV-a na osnovu potrošnje derivata iz energetskog bilansa-Monstata, bili manji oko 11 miliona eura.
U odgovoru CIN-u pojašnjavaju da cijena naftnih derivata zavisi, prije svega od dva faktora - nabavne cijene naftnih derivata na međunarodnom tržištu i kursa eura prema dolaru.
“Pored toga, na cijene utiču i akcize, PDV, maloprodajna marža i drugo. Kako se akciza plaća fiksno, po litru goriva, prihodi po osnovu ovog oblika oporezivanja ne zavise od cijene. Stopa PDV-a za ove proizvode iznosi 19 odsto, ukoliko nema oslobođenja koje je propisano zakonom, i po tom osnovu smanjiće se prihodi budžeta”, piše u odgovoru Ministarstva, uz napomenu da je pad cijena naftnih derivate praćen padom kursa eura.
Iz Ministarstva su navle i da će to ublažiti negativne efekte na budžet, s obzirom da se ovi proizvodi nabavljaju na međunarodnom tržištu i plaćaju u dolarima.
Budžetsku rupu zakrpiće, nadaju se u Ministarstvu finansija, povećana potrošnja građana koji će, ono što su uštedjeli na gorivu, potrošiti na druge robe i usluge. Jer, istraživanje je pokazalo da smanjenje maloprodajne cijene naftnih derivata od oko 20 odsto, smanjuje troškove crnogorskih domaćinstava i kompanija za oko 60 miliona eura godišnje.
“To znači da svaki građanin Crne Gore dobija prosječno po 100 eura na osnovu pada cijena, koju će iskoristiti za kupovinu drugih roba i usluga. Ukoliko se, na osnovu visoke sklonosti potrošnji u Crnoj Gori, ovaj dio prelije u potrošnju, prihodi budžeta bi mogli da budu veći za isti iznos koji je izgubljenjen smanjenjem prihoda po osnovu niže naplate PDV-a, odnosno za oko 11 miliona eura. Ovaj iznos ne uključuje multiplikativne efekte ove potrošnje na ostale sektore ekonomije”, piše u odgovoru Ministarstva finansija.