Najnovije mjere evropskih monetarnih vlasti neće uticati na smanjenje kursa švajcarskog franka i tako riješiti probleme građana koji imaju hipotekarne kredite u toj valuti, saopštio je viceguverner CBCG, Velibor Milošević.
On je Pobjedi rekao da najnovijim mjerama Evropska centralna banka (ECB) želi da podstakne oporavak posrnulih ekonomija eurozone.
ECB je u četvrtak odlučila da u platni sistem eurozone ubaci 1,14 biliona EUR, odnosno po 60 milijardi mjesečno, zaključno sa septembrom naredne godine, otkupljujući državni i privatni dug.
"Otkupom državnih hartija od vrijednosti podstaviće se agregatna tražnja preko tri kanala. Prvi kanal predstavlja javnu potrošnju jer su sredstva usmjerena na otkup državnih hartija od vrijednosti. Drugi kanal predstavlja podsticanje agregatne tražnje (izvoz), jer će pomenute mjere vjerovatno dovesti do slabljenja kursa eura i time poboljšanja eksterne konkurentnosti", objasnio je Milošević.
Kako je dodao, treći kanal predstavlja podsticanje domaće tražnje preko oživljavanja kreditne aktivnosti, jer će pomenute mjere dovesti do pada kamatnih stopa.
On je istakao da to nijesu mjere koje su usmjerene ka finansijskoj stabilnosti, već ka pokretanju ekonomskog rasta.
"U mjeri u kojoj se ostvari pokretanje rasta, ove mjere će indirektno doprinijeti finansijskoj stabilnosti, preko poboljšanja finansijskog položaja privrede i građana", naveo je Milošević.
Na pitanje da li se Centralna banka Crne Gore može pridružiti ovim mjerama sa svojim paketima, on je odgovorio da takve mjere može kreirati samo centralna banka koja ima emisionu funkciju i jaku valutu.
"Osnov mjera je ubrizgavanje (emitovanje) svakog mjeseca određene količine novca kroz otkup državnih hartija od vrijednosti. Eurizovane ekonomije, poput Crne Gore, kao i zemlje koje nemaju sopstvenu jaku valutu ne mogu primijeniti ovakve mjere", objasnio je Milošević.
Predsjednik ECB, Mario Draghi je predstavljajući paket ovih mjera naveo da su u nekim zemljama neophodne strukturne brze i korjenite reforme, prevashodno tržišta rada i poslovnog ambijenta kako bi program uspio.
Milošević ističe da strukturne reforme tržišta rada i dalje unaprijeđenje poslovnog ambijenta treba da predstavljaju okosnicu daljih reformskih mjera Crne Gore.
On je rekao da je tekuća ekonomska kriza pokazala da je ozbiljni rizik po monetarnu uniju odsustvo fiskalne unije ili bar visokog stepena fiskalne koordinacije.
"Stoga je jasno da u ovom pravcu trebaju ići buduće reforme fiskalne politike u EU U tom kontekstu su i reforme u okviru 'six pack' i 'two pack'. Cilj ovih mjera je da omoguće izbjegavanje prekomjernih deficita i njihovo postepeno smanjivanje. Dalje reforme bi se trebalo odnositi na veći stepen unificiranja fiskalne politike eurozone", kazao je Milošević.