Hrana poskupljuje iz dana u dan. FAO navodi da je indeks cijena u julu bio najviši od kako ga je organizacija uvela 1990. godine i da je danas hrana 70 odsto skuplja nego 2000.
"Pritisak na ionako male mogućnosti zemalja u razvoju će biti sve jači, čime će se povećavati rizik društvenih i političkih sukoba," rekao je Diuf televiziji Rojters. "Ako hrana ostane skupa, moguće su bune."
"Kada se zajedno uzmu skok cijena nafte i poskupljenje hrane, onda je to osnova za veoma ozbiljne krize u budućosti," kaže on.
Demostracije zbog skupe hrane već potresaju neke afričke zemlje, uključujći Niger, Gvineju i Burkinu Faso, kao i Jemen i Meksiko.
U najsiromašnjim zemljama gotovo sav prihod se troši za hranu, a više od 2 milijarde ljudi živi od dva dolara dnevno, kaže Diuf.
Mnoge od najsiromašnijih država zavise od uvozne nafte, koja se sada prodaje po rekordno visokim cenama.
Najsiromašnji su i najranjiviji na udare skupljeg povrća, jestivog ulja i mliječnih proizvoda.
Cene hrane idu u vis zbog smanjenja produkcije, sve skuplje proizvodnje zbog sve skuplje energije, vremenskih nepogoda, bržeg industrijskog rasta i povećanja potražnje za automobilskim gorivom koje se dobija preradom biljaka.
Jedino rješenje za afričke zemlje je da povećaju sopstvenu produkciju hrane i biogorova da bi se odbranile od spoljnog prtiska poskupljenja.
Diuf kaže da se "mora uzeti u obzir ogromni potencijal prirodnih izvora, vode, obradivog tla i ljudi, koji postoji u zemljama u razvoju."
Skok cijena hrana istovremeno čini težim da se medjunarodna zajednica približi svom "milenijumskom razvojnom cilju," odnosno smanjenju krajnje bijede i gladi u svijetu za polovinu do 2015. godine.
Ujedinjene nacije navode da danas oko 854 miliona ljudi pati od teške neuhranjenosti, većinom u Africi i Aziji.
FAO planira da idućeg juna u Rimu sazove svjetesku konferenciju, uz učešće šefova država, koja bi raspravila veze izmedju cijena hrane, biološkog goriva i klimatskih promena.
(Beta)