”Cijena akcije jedne kompanije raste poboljšanjem poslovnih rezultata, i to pretpostavlja kvalitetan menadžment ili pozitivan uticaj nekih objektivnih okolnosti koji guraju ukupan rezultat na bolje. Sada imamo situaciju u Crnoj Gori da većina investitora zna cijenu akcije, ali ne i vrijednost kompanije. I ako misli da zna vrijednost on je procijenjuje jednostrano, koristeći samo jednu metodu i to procjenu zemljišta i nekretnina – rekao je za podgorički dnenvik Gazivoda.
On je ocijenio da "nije idealna kompanija koja ima previše neiskorišćene imovine, već ona koja je uopšte nema, a stvara prihod".
”Kod kompanija, čije su cijene akcija značajno rasle, treba zapitati koji je pokazatelj povraćaja na kapital tih kompanija, zatim koje su menadžment performanse i koliko je profit uvećan u odnosu na prošlu godinu. Složićemo se da je u svim ovim slučajevima upravo obrnuto, i zaista zapanjujuće djeluju izjave direktora tih kompanija koji pričaju o potencijalu koji ima preduzeće, umjesto da govore o profitabilnosti”, istakao je Gazivoda.
On smatra da se "akcija kupuje na osnovu profita koji donosi to preduzeće i prevashodno kvaliteta menadžmenta, a ne na osnovu aproksimativne procjene vrijednosti neiskorišćene imovine preduzeća, odnosno, zemljišta ili nekretnina". Gazivoda tvrdi da smo zbog specifičnosti tržišta podložni narušavanju bazičnog principa "da tržišna cijena odslikava poslovanje".
”Inače, kako objasniti situaciju da spoljni investitori, misleći na investitore van kruga preduzeća, bolje poznaju vrijednost akcije nekog preduzeća nego sami menadžment ili glavni akcionari, a trebalo bi biti obrnuto”, rekao je direktor Monete.
Gazivoda je rekao da se u Crnoj Gori "ustalila praksa da tržišne cijene određenih kompanija rastu na bazi iskonstruisane škole dojave i prateće mase" kao i da neki investitori više "žele nerealno visoku cijenu njihovih akcija, nego da utiču na bolje poslovanje kompanije".
”Velika je opasnost što takav investitor upravlja imovinom na bazi nerealne predstave o vrijednostima kapitala, koristeći visoku stopu "leveridža" kod svoje poslovne banke, koji će ga veoma skupo koštati kada postane svjestan stvarne vrijednosti svog kapitala”, istakao je Gazivoda.
Prema njegovim riječima, domaće tržište kapitala se nalazi na drugom stepenu razvoja i više se ne može računati na potcijenjenost.
”Čak naprotiv, zadnja dešavanja samo potvrđuju da su mnoge pozicije bile precijenjene... Zaključujem da nam je na ovom stepenu razvoja tržišta mnogo više potreban kvalitetan menadžment, više institucionalnih investitora i širenje lepeze finansijskih instrumenata na tržištu, a mnogo manje špekulanata, samozvanih umišljenih analitičara, dojava...
U protivnom, bojim se da ćemo obesmisliti postojanje tržišta kapitala i subjekata koji posluju na njemu”, zaključio je Gazivoda.
(Mondo)