Vjernici koji poštuju Gregorijanski kalendar danas slave Vaskrs, najveći hrišćanski praznik.
Na Vaskrs se skidaju oltarske dveri da bi se time pokazalo da je Isus Hristos, po crkvenom učenju, vaskrsnućem pobijedio smrt i otvorio rajska vrata.
Vaskrs je najveći hrišćanski praznik jer suština hrišćanskog učenja označava vaskrsnuće Hristovo iz mrtvih, kao pobjeda vjere i života nad smrću.
Po crkvenom učenju, Isus je raspet u petak, subotu je preležao u grobu, u Josifovom vrtu, a u nedjelju zorom, osjetio se snažan zemljotres i anđeo Božji sletio je na grob. Stražari koji su čuvali grob, u strahu su popadali kao mrtvi, a Isus vaskrsao.
Na Vaskrs je, po vjerovanju, prvo Marija Magdalena srela Hrista, a potom se on ukazao i svojim učenicima.
Samo učenik Toma, koji je bio odsutan, nije odmah povjerovao da je Hristos vaskrsnuo, pa je morao lično da se uvjeri. Otuda u narodu uzrečica: "Nevjerni Toma".
Ljudi se za ovaj praznik pozdravljaju sa: "Hristos vaskrese" i "Vaistinu vaskrese". Cijela nedjelja praznika zove se Svijetla nedjelja, a tada se pjevaju radosne crkvene pjesme.
Na prvom Vaseljenskom saboru, u Nikeji 325. godine, odlučeno je da se Vaskrs svuda praznuje istog dana, pošto se ispune tri uslova: poslije prolećne ravnodnevice, prve nedjelje poslije jevrejske Pashe i poslije prvog punog mjeseca.
Vaskrs je pokretan praznik. Uvijek se vezuje samo za nedjelju i može "pasti" u razmaku od 35 dana - od 4. aprila do 8. maja po starom, Julijanskom kalendaru, odnosno od 22. marta do 25. aprila po novom, gregorijanskom računanju vremena.
(Beta, foto ilustracija:Guliver/ Getty Images/ Thinkstock)