Izvor: MONDO
PODGORICA, 25. 9. - Vlada Crne Gore preporucila je crnogorskom Ministarstvu finansija da pripremi uslove za isplatu devizne stednje gradjanima sa prebivalistem u toj drzavi koji su ulagali sredstva u "Jugoskandik" i "Dafiment" banku, prenose crnogorski elektronski mediji.Pomocnik ministra finansija Crne Gore Dusan Perovic kazao je da je to ministarstvo "vec preduzelo aktivnosti" kako bi utvrdilo koliko ove banke "piramidalne stednje" duguju gradjanima Crne Gore.
On je precizirao da je stedisama "Jugoskandika" i "Dafiment" banke upucen javni poziv da prijave potrazivanja i podsjetio da je do sada baza podataka o "stedisama" tih banaka postojala samo u Srbiji.
Prema njegovim rijecima, postojeci propisi za isplatu devizne stednje gradjana, polozene kod ovlascenih banaka, nece se mijenjati zbog isplate uloga datih privatnim bankama.
Perovic je istakao da se ulozi "nisu mogli ranije obuhvatiti u isplatama stare devizne stednje", zbog nerijesenog pitanja te isplate izmedju Srbije i Crne Gore.
On je takodje naveo da ce po isteku roka za prijavu potrazivanja stedisa, Ministarstvo finansija Crne Gore biti upoznato sa ukupnim dugom ove dve banke prema gradjanima u toj drzavi i dodao da radna grupa tog ministarstva vec priprema potrebnu regulativu za isplatu stednje gradjanima.
Ulagaci iz takozvanih "piramidalnih banaka", kao sto su "Jugoskandik" i "Dafiment" banka, koji do sada nisu bili obuhvaceni najavljenim isplatama, prosle godine su vladi prijavili 11,5 miliona eura stare devizne stednje.
Zahtjevi za isplatu stare devizne stednje polozene kod banaka sa sjedistem u bivsim jugoslovenskim republikama, Crna Gora ce primati do 6. januara 2008. godine.
Prema Zakonu o isplati devizne stednje gradjana, usvojeno je uputstvo za isplatu ovih obaveza preko Crnogorske komercijalne banke, a stednja ce biti isplacena gradjanima koji su na dan stupanja tog Zakona na snagu (6. januara 2007. godine) imali prebivaliste u Crnoj Gori, a da pri tom nisu dobili svoje uloge po propisima drzave u kojoj je bilo sjediste banke u koju su ulagali.
Propisi se odnose na stedise nekadasnje Ljubljanske, Beogradske, Beobanke, Komercijalne, Temeljne, Sabacke, Invest, JIK i Ju banke, Bankos banke, Kreditne banke, Dubrovacke banke, Novosadske banke, PKB, Vojvodjanske, Privredne i Jugobanke.
Vlasnici stednje u tim bankama prosle godine su crnogorskoj vladi prijavili oko 19,7 miliona eura potrazivanja.
Njihovi ulozi, kako preciziraju elektronski mediji u Crnoj Gori, nisu do sada bili obuhvaceni propisima prema kojima se vec nekoliko godina u julu placaju rate stare devizne stednje.
Razlog tome, kako se dodaje, jeste sto se u Crnoj Gori stara devizna stednja vracala samo stedisama banaka sa sjedistem u Crnoj Gori, dok su druge bivse jugoslovenske republike kao osnov za isplatu uzele prebivaliste gradjana.
(Beta)