Osnivač ruske informacione mreže „Ribar“ i pukovnik GRU za hibridne operacije, njegova supruga kao i trojica njihovih sunarodnika sinoć su napuštili Crnu Goru, nakon što im je uručeno rješenje o protjerivanju iz razloga nacionalne i unutrašnje bezbjednosti.
"Bezbjednost države danas se ne brani samo na granici i u institucijama, već i u informacionom prostoru. Zato smatram da su jaka ANB, profesionalna policija, kvalitetna međunarodna saradnja i otpornost društva na dezinformacije ključni elementi nacionalne bezbjednosti", kazao je doktor nauka bezbjednosti Ivan Pekić, prenosi "Pobjeda".
Osnivač ruske informacione mreže „Ribar“ i pukovnik GRU za hibridne operacije Mihail Zvinčuk (36) i njegova supruga Valerija Zvinčuk (36), kao i trojica njihovih sunarodnika sinoć su napuštili Crnu Goru, nakon što im je uručeno rješenje o protjerivanju iz razloga nacionalne i unutrašnje bezbjednosti. Sinoć u 22 sata sa podgoričkog aerodroma ispratio ih je ambasador Rusije Aleksandar Lukašika. Prije nego je napustio Crnu Goru, Zvinčuk je na svom Telegram kanalu kazao da namjeravali da snimaju dokumentarni film, a da su ih nakon privođenja ispitivali da li su tu da vrbuju strance za učešće u ratu u Ukrajini, te da su im oduzeli opremu.
"Sa nama je sve u redu zahvaljujući našoj ambasadi i zahvaljujući velikom odjeku u javnosti. Uhapsili su nas jutros u sedam sati, nakon što smo prethodnog dana zatražili dozvolu da zvanično snimamo za naš dokumentarni film u manastiru na Cetinju, odnosno da snimamo unutar manastira. Kontaktirali smo mitropolita, ali nam nije odgovorio", naveo je Zvinčuk u videu.
Kako je kazao, nakon osam sati, donesena je odluka o deportaciji.
Oni su juče ujutro uhapšeni u risanskom hotelu, kada je policija pronašla sofisticiranu opremu, među kojom su dron, kamere visoke rezolucije i više telefona.
Kako je saopšteno iz Uprave policije, akcija je sprovedena uz podršku međunarodnih partnera, nakon kriminalističke, operativne i obavještajne obrade, a obuhvatila je ruske državljane Sergeja Belorusa (36), Kiru Dorošenku (21) i Pavela Lekatorčuka (46), koji su u Crnu Goru ušli prije „nepuna dva dana“.
Mihail Zvinček i njegova supruga Valerija na crnoj su listi britanske vlade. Prema zvaničnom dokumentu te vlade, Zvinček je označen kao jedan od aktera ruskih operacija stranog informacionog manipulisanja i miješanja u demokratske procese te da pokušava da utiče na međunarodnu podršku Ukrajini i političke procese, uključujući izbore u Moldaviji i Jermeniji.
Odluka o protjerivanju, kako tvrdi Pobjedin sagovornik iz bezbjednosnog sektora ne mora nužno značiti da su crnogorske službe kod njih pronašle dokaze o izvršenju krivičnog djela. Kao jedan od mogućih razloga za takvu odluku navodi činjenicu da se Mihail Zvinčuk i mreža „Ribar“ nalaze pod međunarodnim restriktivnim mjerama, uključujući sankcije Evropske unije i Velike Britanije, dok su američke vlasti ranije ponudile nagradu od deset miliona dolara za informacije koje bi dovele do identifikacije ili lociranja osoba povezanih sa tom mrežom.
Doktor nauka bezbjednosti Ivan Pekić ocijenio je da hapšenje Mihaila i Valerije Zvinčuk predstavlja veoma ozbiljni bezbjednosni događaj i da ovakve slučajeve treba posmatrati mnogo šire od samog čina hapšenja.
Kako je kazao, posebno važno je što se događa u periodu kada je Crna Gora u završnoj fazi evropskih integracija i kada je njen geopolitički položaj značajan za spoljne uticaje.
"Svaki pokušaj spoljnog uticaja koji ima za cilj destabilizaciju institucija, društvene polarizacije i usporavanja evropskog puta mora biti predmet ozbiljne bezbjednosne procjene", istakao je Pekić za naš list.
Ukazuje da je ova akcija istovremeno i test sposobnosti crnogorskog bezbjednosnog sistema, ukoliko se potvrde sumnje o organizovanom djelovanju.
Drugi Pobjedin sagovornik iz bezbjednosnog sektora, smatra da protjerivanje ne bi nužno bilo posljedica utvrđenog krivičnog djela ili pronalaženja dokaza o nezakonitim aktivnostima tokom boravka u Crnoj Gori, već procjene da njihovo prisustvo predstavlja bezbjednosni rizik, uzimajući u obzir ranije sankcije i djelovanje mreže kojoj pripadaju.
On, međutim, ukazuje da se na osnovu javno dostupnih informacija ne može sa sigurnošću zaključiti da su sankcije EU bile neposredni i jedini pravni osnov za protjerivanje.
"Suština hibridnog djelovanja je upravo u tome da preduzimate aktivnosti koje same po sebi ne moraju izgledati kriminalno, ali vremenom mogu proizvesti određene političke i društvene posljedice", objašnjava sagovornik.
Prema njegovim riječima, uticaj se ne ostvaruje nužno direktnim političkim porukama.
"Pitanje nije samo da li je neko tokom boravka u Crnoj Gori prekršio zakon, već i da li njegovo djelovanje predstavlja dio šire aktivnosti koja može ugroziti nacionalne interese ili bezbjednosni ambijent države", naveo je sagovornik Pobjede.
Za Pekića je ključno utvrditi ko je činio mrežu u Crnoj Gori, kakva je bila njena struktura, način finansiranja, komunikacioni kanali i eventualne veze sa domaćim ili stranim pojedincima.
Naglašava da hibridne prijetnje nijesu više teorijski koncept, već realnost sa kojom crnogorske institucije moraju kontinuirano da se suočavaju.
"Mreža „Ribar“ nije značajna samo zbog velikog broja pratilaca i propagandnog sadržaja, već i zbog načina na koji se informacioni prostor može koristiti za ostvarivanje političkih i bezbjednosnih ciljeva. Savremeni hibridni rat ne podrazumijeva nužno klasičnu vojnu prijetnju, on podrazumijeva i nevojne prijetnje. On se vodi kroz informacije, dezinformacije, manipulacije javnim mnjenjem, društvene mreže, pokušaj polarizacije društva i stvaranje nepovjerenja u institucije", istakao je Pekić.
Poručuje da Crna Gora mora razvijati sposobnost da hibridne prijetnje prepozna prije nego što proizvedu ozbiljne posljedice.
"Bezbjednost države danas se ne brani samo na granici i u institucijama, već i u informacionom prostoru. Zato su, po meni, jaka ANB, profesionalna policija, kvalitetena međunarodna saradnja i otpornost društva na dezinformacije ključni elementi nacionalne bezbjednosti", zaključio je Pekić za Pobjedu.
Američki Stejt department, preko programa „Rewards for Justice“, ponudio je nagradu do 10 miliona dolara za informacije o osobama povezanim sa „Ribarom“ i stranim miješanjem u američke izbore.
Kako se navodi u obrazloženju američkog Stejt departmenta, „Ribar“ je koristio kanale na društvenim mrežama kako bi podsticao političke podjele u SAD, uključujući projekat „TEXASvsUSA“, uoči predsjedničkih izbora 2024. godine.
Valerija Zvinčuk se u dokumentaciji „Rewards for Justice“ navodi kao kreativna direktorica „Ribara“, dok je Mihail označen kao direktor projekta.
„Ribar“ je ruska medijska i informaciona mreža, koju je osnovao Zvinčuk 2018. godine zajedno sa Denisom Ščukinom, koji je kasnije postao jedan od najuticajnijih ruskih vojnih kanala na Telegramu.
Međunarodno je postala poznata tokom ruske invazije na Ukrajinu.
Prvobitno zamišljena kao platforma za vojne analize i izvještavanje o sukobima, vremenom je prerasla u razgranatu mrežu komunikacionih kanala, koju zapadne institucije povezuju sa širenjem proruskih narativa, propagandnim aktivnostima i operacijama informacionog uticaja.
Na Telegram kanalu „Ribar“ objavljuju se vojne analize, izvještaji sa ratišta, geopolitički komentari, mape i multimedijalni sadržaji. Njene objave prate brojni korisnici zainteresovani za rat u Ukrajini, ali i širu međunarodnu politiku.
Njega su britanske vlasti označile kao osobu uključenu u destabilizaciju Ukrajine kroz rukovođenje organizacijom „Ribar“.
Zvinčuk se od juna 2023. godine nalazi pod sankcijama Evropske unije. U obrazloženju odluke Savjeta EU navodi se da je, osim upravljanja kanalom, bio član radne grupe koju je formirao ruski predsjednik Vladimir Putin u vezi sa koordinacijom aktivnosti povezanih sa ratom u Ukrajini. Britanci su obrazlažući sankcije prema „Ribaru“ naveli da je mreža povezana sa aktivnostima koje podrivaju ili ugrožavaju teritorijalni integritet, suverenitet i nezavisnost Ukrajine.
Reakcije o hapšenju iz samog vrha ruske vlasti, stigle su ubrzo nakon što je u crnogorskim, ali i svjetskim medijima odjeknula vijest koja se našla na naslovnim stranama CNN-a i Gardijana.
Britanski Gardijan izvijestio je da je u Crnoj Gori uhapšen proruski „vojni bloger“, a u istom tekstu navodi da su odnosi između Rusije i Crne Gore zategnuti još od 2016. godine zbog umiješanosti ruskih struktura u pokušaj državnog udara na dan parlamentarnih izbora, piše "Pobjeda".
"Crna Gora, kandidat za članstvo u Evropskoj uniji, uvela je sankcije Rusiji zbog rata u Ukrajini 2022. godine, zabranila rad ruskih državnih medija i protjerala ruske diplomate zbog špijunaže. Kao odgovor na to, Moskva ju je proglasila neprijateljskom državom", navodi se u tekstu Gardijana.
Sa druge strane, portparolka Ministarstva spoljnih poslova Rusije Marija Zaharova izjavila je za agenciju TASS da ruska ambasada u Crnoj Gori ispituje okolnosti privođenja Mihaila Zvinčuka, kojeg upravo Evropska unija povezuje sa širenjem dezinformacija i propagande u korist Kremlja.
Ime Mihaila Zvinčuka i mreže „Ribar“ navodno se dovodi u vezu sa pokojnim Jevgenijem Prigožinom, osnivačem i finansijerom paravojne i plaćeničke ruske grupeVagner. Prema pisanju ruskog nezavisnog medija Meduza, Prigožin je novčano pomagao finansirao projekt „Ribar“ u početku. Ipak, prema zvaničnim informacijama, finansijsku podršku projektu pruža ruska državna korporacija „Rostec“, dok njeni operativci sarađuju sa pripadnicima ruskih obavještajnih službi.
„Ribar“ svoju funkciju opisuje kao „vojno-analitički centar“ i upravlja mrežom povezanih kanala posvećenih određenim regionima, uključujući takozvane Evropar, Afrikar i Balkanar.
Isti medij (Meduza) navodi da je Češka republika u septembru protjerala dvojicu Rusa koji su radili za „Ribar“. Vitalij Čaščuhin i Igor Dolmatov privedeni su nakon što je lokalni medij „Seznam Zprávy“ objavio da predstavnici „Ribara“ djeluju u Evropi.
Tokom ispitivanja kod tamošnjih organa, izjavili su da zvanično rade za list „Izvestija“, koji je od 2024. godine na listi sanckija EU.
Informaciona mreža „Ribar“ juče je na svom Telegram kanalu potvrdila da je šef te mreže Mihail Zvinčuk i više državljana Rusije privedeno u Crnoj Gori.
"Što se tiče najvažnije vijesti na ruskom internetu, možemo da potvrdimo da je rukovodilac projekta Mihail Zvinčuk zaista priveden u Crnoj Gori zajedno sa drugim državljanima Rusije. Svi su u Crnoj Gori boravili legalno i u skladu sa propisima. Pored ostalog, planirano je snimanje Cetinjskog manastira, za što je prethodno podnijet potpuno zvaničan zahtjev", ističe se u saopštenju „Ribara“
Predstavnici „Ribara“ saopštili su i da su u kontaktu sa Ministarstvom vanjskih poslova Rusije, koje radi na rješavanju situacije, te da očekuju oslobađanje privedenih jer, prema njihovom stavu, nije bilo kršenja crnogorskih zakona.
"Objavljivanje sadržaja na glavnom kanalu projekta i regionalnim kanalima nastavlja se nepromijenjenim tempom. Upravo ovdje ćemo objavljivati informacije o daljem razvoju situacije", piše u objavi ove mreže na Telegram kanalu.
Privođenje Zvinčuka izazvalo je juče reakcije u Rusiji. Portparol Kremlja Dmitrij Peskov najavio je da će se ruske diplomate angažovati kako bi utvrdile okolnosti postupanja crnogorskih vlasti i zaštitile prava ruskog državljanina.
Zamjenik predsjednika Savjeta bezbjednosti Rusije Dmitrij Medvedev reagovao je oštrijim tonom, govoreći o navodnom „lovu na Ruse“ u evropskim državama i pominjući mogućnost proširenja fonda za razmjenu zatvorenika.
Institucije rade svoj posao, Crna Gora štiti svoje interese i niko neće ugroziti našu evropsku budućnost, poručio je premijer Milojko Spajić, nakon što su juče u Risnu, zbog hibridnih aktivnosti, uhapšeni vođa i pripadnici ruske mreže „Ribar“.
Premijer je, u objavi na platformi Iks, podsjetio da su ranije upozoravali da naš evropski put, kako je rekao, neumorno prate pokušaji hibridnog djelovanja i destabilizacije Crne Gore.
Poručio je i kako samo hapšenje „nije trenutak za ishitrene izjave, ali ni za naivne zaključke“.
- Postoje ozbiljne indicije koje zahtijevaju da se svaki trag pažljivo ispita i svaka veza sagleda u širem kontekstu – rekao je Spajić i dodao da neće iznositi informacije koje treba da ostanu u domenu bezbjednosnih službi.