Ko je, zapravo, Duško Knežević i kako je od najbogatijeg biznismena došao do nacionalne potjernice? I kako je, uopšte, uspio da postane bogataš?
Afera "Atlas" već dva mjeseca zaokupljuje pažnju crnogorske javnosti. Biznismen i predsjednik Atlas grupe Duško Knežević, za kojim je raspisana nacionalna potjernica, ne prestaje da intrigira javnost svojim izjavama i (ne)dvosmislenim objavama na Instagram profilu.
Ali… Ko je, zapravo, Duško Knežević i kako je od najbogatijeg biznismena došao do nacionalne potjernice? I kako je, uopšte, uspio da postane bogataš?
Knežević je godinama sticao nemjerljiv kapital, a u međuvremenu je izgubio ili prodao neke od biznisa. Iako zvaničnih podataka o visini njegovog bogatstva nema, spekuliše se da ono iznosi više stotina miliona eura.
Duško Knežević je osnivač i predsjednik Upravnog odbora korporacije Altlas grupa. Atlas grupa je najveća finansijska grupa u Crnoj Gori koju čine desetine kompanija sa dalekosežnim poslovnim interesom, uključujući banke i finansijske kompanije u Srbiji, Rusiji, Velikoj Britaniji i na Kipru.
Kneževićev uspon u Crnoj Gori je počeo 2002. godine preuzimanjem Atlas Mont banke, koja je bila filijala beogradske banke. Kasnije za male pare kupuje i Pljevaljsku banku i preimenuje je u Invest banku Montenegro (IBM).
Kneževićeva “piramida” pravljena je na vrlo sumnjivim osnovama, a mnogi biznisi bili su za jednokratnu upotrebu. Recimo, sa Atlas Mont fondom, imao je velike planove, a kasnije se spekulisalo da je izvukao ogroman novac, napravio je i fond Atlas penzija koji je sada ugašen, osnovao je Atlas Life osiguranje koje je otišlo u stečaj, a polise osiguranja su ustupljene Grawe osiguranju.
Uzeo je i fabriku vode u Lipovu, gdje je uloženo dosta novca i nabavljena najsavremenija oprema za punjenje vode Aqua Monta. Međutim i ta fabrika je otišla u stečaj, a Knežević ostao dužan za poreze i doprinose.
Isto važi i za Atlas televiziju koja je takođe u stečaju, a ostao je dug za plate, poreze i doprinose. I pored postojanja tog duga, dozvoljeno mu je da opremu Atlas televizije iskoristi za otvaranje nove televizije A1.
Posebna priča je i Vojno - medicinski centar Meljine koje je kupio obveznicama za 7 miliona eura uz “bankarsku akrobaciju”, jer je centar bio procijenjen na 21 milion eura. Knežević je obveznice kupio na berzi za oko 30 centi, a računate su mu u vrijednosti od 1 euro. Tada je istakao da će u njega uložiti 119 miliona eura. Ipak, nije sve išlo po planu, plate i doprinosi nisu isplaćivani medicinskom osoblju, pa su mnogi odatle otišli. Vladina Komisija za ekonomska pitanja 2014. je odbila zahtjev Atlas grupe za izmjene Ugovora o kupoprodaji zdravstveno-turističkog centra u Meljinama i prolongiranje roka za investicije. Vlada je u aprilu 2016. godine dala saglasnost za raskid ugovora, nakon inicijative Skupštine opštine Herceg Novi, jer je od predviđenih 119 miliona eura uloženo samo tri. Vijeće Apelacionog suda oduzelo je upravljačka prava vlasniku zbog opasnosti od otuđenja imovine i uništavanja dokumentacije.
U Kneževićevom vlasništvu, odnosno vlasništvu Atlas banke je i kompleks Kamenovo bič od 31 hiljade kvadrata. Taj kompleks je pripadao kosovskoj firmi Rekreaturs, međutim Knežević je uspio da otvori crnogorski Rekreaturs i imovinu prebaci na to preduzeće.
Preko Društva za upravljanje Atlas Mont koje upravlja Otvorenim investicionim fondom (OIF) I Zatvorenim investicionim fondom (ZIF), Knežević je većinski vlasnik Montenegro berze, Jadranskog sajma (za mnoge je kupovina Jadranskog sajma na obali u Budvi obavijena velom tajne, a on sada stoji založen) i Atlas Hotels Group. Atlas Hotel Group je vlasnik hotela Princess u Baru i dva hotela u Sutomoru ( hotel Sozina i Zlatna obala). U vlasništvu Atlas banke je hotel Vir u Virpazaru, kao I veliki kompleksi zemlje iznad plaže Mogren (Mogren Hill I Mogren Garden).
Takodje Atlas grupa ima veliki kompleks zemlje (oko 310 hiljada kvadrata) Punta Mimoza kod Prevlake, na pjeni od mora, koji je dat Kneževiću u dugogodišnji zakup.
JURE GA, TRAŽE GA, A ON "VISI" NA INSTAGRAMU
Pravosudni organi terete Kneževića za vrlo ozbiljna i teška krivična djela, ali on sve negira i optužuje Đukanovića i njegove saradnike da hoće da mu "otmu svu imovinu" i tvrdi da je izložen "političkom progonu".
Đukanović je na Kneževićeve svakodnevne optužbe i najave da će otkrivati sve jer ima obimnu dokumentaciju, reagovao tako što je protiv odbjeglog tajkuna podnio dvije tužbe. Za Kneževića kaže da je nedostojan protivnik, kao i da je očajnik i besprizorni prevarant.
Osim pobrojanih poslova, Knežević je biznis širio i u Srbiji, gdje je studirao. Knežević je, inače, osnivač i predsjednik dva poslovno orijentisana univerziteta, jednog u Srbiji i jednog u Crnoj Gori.
U Srbiji je posjedovao vrijedne nekretnine poput hotela Mažestik. U Srbiji je 2005. godine prodao svoju Atlas banku Pireus banci.
Prvi udarac Kneževićevom biznisu stigao je kada je Ruska monetarna vlast 2014. zabranila rad ruskoj filijali njegove Atlas banke jer je, navodno, tokom 2013. bila uključena u sumnjive operacije vezane za prenos novca van Rusije u iznosu od više od 180 miliona eura.
Iste godine uslijedio je i udarac u vidu gubitka Atlas kapital centra jer su arapski investitori, odnosno, Kapital investment iz Ujedinjenih Arapskih Emirata, koja je većinski vlasnik poslovno-stambenog kompleksa u centru Podgorice istisnuli Kneževića čiji je udio bio oko 23 odsto zbog, navodno, nepoštovanja dogovora iz partnerskog odnosa, kašnjenja u gradnji ali i neadekvatnog trošenja više miliona eura bez njihovog znanja.
Biznismen je sa svojom Atlas grupom imao problema i 2011. kada je spriječena planirana privatizacija Fabrike elektroda u Plužinama. Nakon što se oglasio tadašnji premijer Igor Lukšić sa rečenicom da je to "prst u oko vladi", Knežević se povukao i akcije prodao ubrzo državnom fondu.
Tokom prethodnih godina vrijednost imovine Atlas grupe u zemlji i inostranstvu, znatno je opala, a planirani projekti i firme su postepeno propadale.
Policija i Specijalno tužilaštvo već duže vrijeme privode i saslušavaju službenike Kneževićeve Atlas banke zbog sumnje da je, navodno, u proteklom periodu oprano više od pola milijarde eura, a opsežnom istragom je obuhvaćeno više desetina firmi i pojedinaca.
Centralna banka je u međuvremenu uvela prinudnu upravu u Kneževićeve: Atlas i Invest banku Montenegro (IBM), da bi potom IBM oduzela dozvolu i naložila stečaj, a u Atlas banci dokapitalizaciju.