Najviši američki vojni zvaničnici prošlog mjeseca razmatrali su mogućnost slanja kopnenih snaga u Iran radi preuzimanja visokoobogaćenog uranijuma, ali je Donald Tramp odustao od plana zbog straha od velikih gubitaka i šireg sukoba.
Najviši američki general Den Kejn, predsjedavajući Združenog generalštaba, krajem maja hitno je doputovao u sjedište Centralne komande SAD na Floridi kako bi bio upoznat sa planovima za potencijalnu vojnu operaciju u Iranu, prenosi CNN pozivajući se na izvore upoznate sa razgovorima.
Prema navodima izvora, jedna od opcija podrazumijevala je slanje američkih kopnenih snaga radi preuzimanja iranskog visokoobogaćenog uranijuma, ključnog materijala za proizvodnju nuklearnog oružja.
Nakon sastanka sa vojnim vrhom, Kejn je o mogućim opcijama informisao predsjednika SAD Donalda Trampa.
Međutim, Tramp je, prema tvrdnjama izvora, odlučio da ne odobri operaciju nakon upozorenja da bi ona mogla izazvati snažan odgovor Irana, produžiti rat i dodatno destabilizovati svjetsku ekonomiju. Američki predsjednik navodno je bio zabrinut i zbog mogućnosti velikog broja američkih žrtava.
Jedan od izvora opisao je plan kao operaciju sa „mnogo rizika“.
Planovi su razmatrani u trenutku kada je Tramp javno tvrdio da se SAD i Iran približavaju sporazumu o iranskom nuklearnom programu.
Istovremeno, prema navodima CNN-a, Teheran je razmatrao mogućnost ekonomskog odgovora u slučaju propasti pregovora, uključujući potencijalno zatvaranje strateški važnog moreuza Bab el Mandeb preko saveznika Huta u Jemenu.
Američka administracija tvrdi da bi eventualni sporazum podrazumijevao uništavanje i uklanjanje iranskog nuklearnog materijala, demontažu nuklearnog programa i prekid finansiranja savezničkih oružanih grupa.
Sa druge strane, iranski mediji navode da Teheran nije pristao na pojedine zahtjeve Vašingtona.
Prema navodima CNN-a, jedan od glavnih Trampovih ciljeva ostaje preuzimanje ili uklanjanje iranskih zaliha visokoobogaćenog uranijuma.
Procjenjuje se da Iran posjeduje oko 970 funti visokoobogaćenog uranijuma, koji se nalazi u više nuklearnih postrojenja, uključujući Isfahan, Natanz i Fordo.
Međunarodni stručnjaci upozoravaju da bi pronalaženje, obezbjeđivanje i uklanjanje kompletnog materijala predstavljalo izuzetno složen zadatak.
Direktor Međunarodne agencije za atomsku energiju Rafael Grosi nedavno je upozorio da bi postojeće zalihe, ukoliko bi bile iskorišćene za vojni program, mogle biti dovoljne za proizvodnju do deset nuklearnih bombi.
Američki vojni planeri procijenili su da bi operacija preuzimanja uranijuma zahtijevala značajno prisustvo specijalnih jedinica i stotine vojnika na terenu.
„Morali bismo da uspostavimo ogromno vojno prisustvo. U suštini, morali bismo da izvršimo invaziju“, rekao je jedan od izvora.
Prema procjenama američke vojske, rizik takve operacije nalazi se između nivoa „visok“ i „ekstreman“, uz mogućnost značajnih američkih gubitaka čak i u slučaju uspješne realizacije.
Govoreći o mogućnosti preuzimanja iranskog uranijuma, Tramp je u četvrtak umanjio vjerovatnoću takvog scenarija.
„Niko ne može da mu priđe jer je zakopan ispod planine“, rekao je američki predsjednik.
Iako je opcija vojne operacije za sada stavljena po strani, izvori navode da ona nije potpuno isključena ukoliko pregovori između Vašingtona i Teherana propadnu.