Nekada najmoćniji čovjek Moldavije, Vladimir Plahotnjuk, osuđen je u Kišinjevu na 19 godina zatvora zbog organizovanog kriminala, prevare i pranja novca.
Vladimir Plahotnjuk dugo se smatrao najmoćnijim čovjekom Moldavije i njegovim željama nije bilo granica. Nije obavljao nikakvu državnu funkciju, ali su pred njim strijepili političari i državni službenici, javlja Dojče Vele.
Jedan od njegovih nadimaka bio je "lutkar", jer je lojalne sljedbenike vodio iz sjenke. Zbog svoje moći i bogatstva zvali su ga i "vlasnikom Republike Moldavije": Vladimir Plahotnjuk (60), bivši moldavski političar i oligarh, nekada simbol korupcije u zemlji.
Sada se dogodilo nešto što je donedavno malo ko smatrao mogućim: Plahotnjuk je ove nedjelje u moldavskoj prijestonici Kišinjevu osuđen na 19 godina zatvora zbog stvaranja kriminalne organizacije, prevare i pranja novca. Presuda nije pravosnažna, a Plahotnjukov advokat Lućijan Rogač najavio je žalbu.
Milijarda dolara je - nestala
Pred sudom se razmatrala takozvana "krađa milijardi" - nestanak više od milijardu američkih dolara iz tri moldavske banke u periodu od 2012. do 2014. godine, preko složenih lanaca kredita. Prema presudi, Plahotnjuk je bio organizator i glavni nalogodavac te pljačke. Riječ je o najvećem takvom slučaju u Republici Moldaviji i jednom od najtežih finansijskih zločina u modernoj evropskoj istoriji.
Iako presuda nije pravosnažna, za Republiku Moldaviju ona ima veliki značaj. Riječ je o "neobičnoj situaciji" za zemlju, rekao je predsjednik nevladine organizacije Centar za pravne resurse Republike Moldavije (CRJM) Ilije Kirtoka u programu Moldova1, "da se osoba koja je nekada smatrana izuzetno uticajnom sada krivično poziva na odgovornost".
Presuda ima i šire evropsko značenje. Republika Moldavija jedan je od najizglednijih kandidata u narednom krugu proširenja Evropske unije.
Iako se u ovom postupku nije sudilo duboko kriminalnom političkom sistemu koji je Plahotnjuk stvorio, sam proces i presuda imaju snažnu simboličku vrijednost za zemlju koja kao kandidat za EU želi da se obračuna sa svojom prošlošću.
Od prevare do ubistva
Osim toga, ta "krađa vijeka" odnosi se i na konkretan slučaj prevare u koji su bile uključene međunarodne mreže kompanija i banke u više evropskih zemalja, prije svega u Letoniji - prevaru koja je dovela u pitanje efikasnost zakona i institucija u državama članicama EU.
Plahotnjuk, koji je odrastao u malom, zabačenom selu na granici sa Rumunijom, po struci je bio inženjer prehrambene tehnologije, a tokom "divljih devedesetih", u periodu postkomunističkih previranja, brzo se obogatio poslovima u bankarskom i naftnom sektoru.
Nakon 2010. godine munjevito je napredovao u tada vladajućoj Demokratskoj partiji Moldavije (PDM) i ubrzo postao najmoćniji čovjek u zemlji.
U sistemu koji je Plahotnjuk uspostavio, sve vrste organizovanog kriminala bile su svakodnevica: poreske prevare, krijumčarenje, pranje novca, iznude i grabežljiva preuzimanja kompanija putem namještenih sudskih odluka. Tome se mogu dodati i sistemsko donošenje zakona krojenih po mjeri, izborne prevare i samovolja državnih organa.
Zabilježene su i otmice, trovanja opozicionih političara - među njima i današnje predsjednice države Maje Sandu, mučenja u zatvorima, kao i nerazjašnjene smrti političara i visokih funkcionera. EU i SAD su pri svemu tome često zatvarali oči, jer je Plahotnjuk stvarao privid da Moldaviju okreće protiv Rusije i ka Zapadu.
Rupa od 12% BDP-a Moldavije
Krajem 2014. razotkriven je najveći kriminalni poduhvat u Plahotnjukovom sistemu: "krađa milijardi". Nestali iznos tada je činio oko 12 odsto moldavskog bruto domaćeg proizvoda. Tri pogođene privatne banke morale su biti spasene državnom pomoći, jer bi se u suprotnom moldavski bankarski sistem vjerovatno urušio.
U junu 2016. bivši premijer Vlad Filat, Plahotnjukov konkurent, osuđen je zbog učešća u toj bankarskoj pljački. Moldavsko-izraelski biznismen Ilan Šor, koji je navodno osmislio tehničke detalje krađe, takođe je osuđen 2017. godine, ali se tokom postupka i nakon presude uglavnom slobodno kretao - smatralo ga se Plahotnjukovim saveznikom.
U junu 2019. došlo je do iznenadne promjene vlasti u Moldaviji: dugogodišnja aktivistkinja protiv korupcije i današnja predsjednica države Maja Sandu postala je predsjednica vlade.
Sa njom su prvi put u postkomunističkoj istoriji zemlje započete ozbiljne reforme zasnovane na vladavini prava. Već istog mjeseca Plahotnjuk i Šor pobjegli su iz zemlje. Šor je najprije otišao u Izrael, a danas živi u Moskvi i odatle pokušava da utiče na političke procese u Moldaviji.
21 lažni identitet
U Plahotnjukovom slučaju dugo nije bilo jasno gdje se nalazi. U julu 2025. uhapšen je na aerodromu u Atini. Živio je u luksuznoj vili u blizini grčke prijestonice.
Prilikom hapšenja istražitelji su pronašli lična dokumenta sa njegovim fotografijama, ali pod 21 različitim identitetom iz sedam država. U septembru 2025. izručen je Moldaviji. Od tada se protiv njega vodi više postupaka.
Mnogi posmatrači aktuelni proces vidjeli su kao "test za moldavsko pravosuđe", kako je to formulisao ugledni pravnik i advokat Aleksandru Bot. Međutim, ovaj postupak tek je početak. Na primjer, pred sudom se uopšte nije raspravljalo o sudbini ukradenih milijardi - oko 90 odsto novca do danas je nestalo.
Istrage protiv Plahotnjuka zbog "nezakonitog prisvajanja vlasti", koje traju od 2019. godine, još čekaju podizanje optužnice. Uprkos tome, Sergiju Tofilat, suosnivač moldavske nevladine organizacije WatchDog, ostaje optimista. U videu objavljenom na Fejsbuku rekao je: "Prije ili kasnije pravda će pobijediti", prenosi DV.