Zemlje Persijskog zaliva izrazile su ozbiljnu zabrinutost zbog proksi grupa koje podržava Iran, a za koje strahuju da bi mogle destabilizovati region i izazvati eskalaciju sukoba na Bliskom istoku.
Zemlje Persijskog zaliva izrazile su zabrinutost zbog mogućnosti napada militantnih grupa koje podržava Iran i posredničkih naoružanih formacija u regionu, za koje strahuju da bi mogle destabilizovati njihove režime i dodatno eskalirati sukobe na Bliskom istoku, piše The Guardian.
U zajedničkom saopštenju, Katar, Kuvajt, Ujedinjeni Arapski Emirati, Bahrein, Saudijska Arabija i Jordan osudili su iranske napade na njihovom tlu, uključujući one izvedene direktno iz Irana, ali i „preko njegovih posrednika i oružanih frakcija koje podržava u regionu“.
Kuvajt je saopštio da je spriječio organizovani pokušaj ubistva državnih lidera i uhapsio šest osumnjičenih za koje se vjeruje da su povezani sa Hezbolah.
Kako navodi Gardijan, Iran decenijama koristi proksi grupe kao ključni instrument svoje spoljne i bezbjednosne politike, za širenje uticaja i destabilizaciju protivnika. Među najpoznatijima su Hezbolah u Libanu i Huti, dok slične formacije djeluju i u Irak i Sirija.
Iako su odnosi Irana sa državama poput UAE, Saudijske Arabije i Katara u posljednjim godinama pokazivali znake smirivanja i saradnje, situacija se sada ponovo zaoštrava.
Posebnu zabrinutost izaziva činjenica da se u tim zemljama nalaze američke vojne baze i da imaju bliske veze sa Sjedinjene Američke Države, što ih čini potencijalnim metama iranske odmazde.
Pored raketnih i dron napada, bilježi se i porast unutrašnjih incidenata povezanih sa grupama koje su povezane sa Iranskim revolucionarnim gardama, što dodatno pojačava strah od aktiviranja „uspavanih“ ćelija u regionu.
U pokušaju da odgovore na prijetnje, zemlje Zaliva pojačavaju bezbjednosne mjere – Katar je početkom marta uhapsio dvije grupe povezane sa iranskim režimom, dok su Bahrein i Kuvajt takođe prijavili hapšenja osoba optuženih za špijunažu i veze sa iranskim mrežama.
Iako analitičari ističu da trenutna prijetnja nije na nivou onih iz vremena iransko-iračkog rata 1980-ih, upozoravaju da rizik raste proporcionalno trajanju sukoba i napetosti sa Iranom.