Dok Vašington pojačava šatl-diplomatiju između Kijeva, Moskve i evropskih prijestonica, pregovori o okončanju rata u Ukrajini ulaze u najosjetljiviju fazu.
Od Kijeva do Majamija, od Majamija do Moskve - na toj trajektoriji, uz poneko skretanje ka evropskim prijestonicama poput Londona i Berlina, posljednjih mjeseci odvija se američka šatl-diplomatija usmjerena na zaustavljanje rata u Ukrajini.
Od originalnog Trampovog predloga u 28 tačaka, američka i ukrajinska strana saglasile su se oko dokumenta sa osam članova manje. Očekuje se odgovor Moskve na posljednji predlog. Kako na pregovore gledaju profesori međunarodnih odnosa iz Kijeva i iz Moskve?
Bliži smo miru nego ikada prije - tako na pregovore o okončanju rata u Ukrajini gleda američki predsjednik. Potpredsjednik Džej Di Vens manje je optimističan - kaže da uopšte nije uvjeren da se do mirovnog rješenja može dok se približava četvrta godišnjica sukoba.
Od posljednjih, odvojenih susreta ruske i ukrajinske delegacije sa Amerikancima na Floridi, Volodimir Zelenski je objavio, sa Kijevom usaglašen - plan u 20 tačaka. Dvije ostaju sporne - teritorije i bezbjednosne garancije. Spirala mira ili trka u lavirintu - čemu su bliži?
"Pregovore ne vidim kao spiralu mira, već više kao prolazak kroz veoma težak lavirint u kom se zidovi sužavaju ili se povremeno malo prošire, ali je to i dalje težak put", kaže profesor Nikolaj Kapitonjenko iz Instituta za međunarodne odnose u Kijevu.
Šta nudi plan u 20 tačaka
Kod najtežeg pitanja - teritorija, originalni Trampov plan u 28 tačaka, predviđao je da Rusiji, osim cijelog Krima i djelova zaporoške i hersonske oblasti koje trenutno kontrolišu, pripadne i cijeli Donbas, što bi podrazumijevalo povlačenje ukrajinske vojske sa preostalih desetak odsto teritorije.
Plan u 20 tačaka nudi alternative - zamrzavanje na liniji kontakta ili da se od nje obje vojske povuku do 40 kilometara, pa da se na tom prostoru uspostavi slobodna ekonomska zona. Za Rusiju, međutim, ni u kakvom aranžmanu nije prihvatljivo prisustvo stranih trupa.
Igra sa nultim zbirom
Profesor međunarodnih odnosa iz Kijeva ne vidi mogućnost kompromisa. To je igra sa nultim zbirom, kaže.
"Rješenje je moguće samo u slučaju šireg konteksta, makar teorijski vidim da postoji neki nivo spremnosti u ukrajinskoj vladi da zamrzne teritorije na liniji kontakta, da se privremeno prihvati realnost na terenu to je promjena u odnosu na poziciju od prethodnih godina, ali to je i dalje daleko od Putinovih zahtjeva da se povuku iz ostatka Donjecke oblasti", kaže prof. Nikolaj Kapitonjenko.
Šta je najvažnije za Rusiju
Ruski zahtjevi, često okarakterisani i kao crvene linije ispod kojih Moskva nije spremna da ide, ruski predsjednik, definisao je prije ravno četiri godine - u vidu nacrta sporazuma sa Vašingtonom. I oni se nisu mijenjali, naglašava profesor međunarodnih odnosa iz Moskve.
"Rusija nije zainteresovna za teritorije po sebi već da bi iz konflikta izašla sa pozitivnim bezbjednosnim ishodom za sebe. Za Rusiju je najvažnije da ishod vojnog angažovanja odgovara na ruske zahtjeve i da se u narednih 8 do 10 godina ne pojave bezbjednosni izazovi na koje bi morala da odgovori. Na to se odnosi ruski zahtjev za teritorijama koje uključuju Krim, Donbas i jugozapadne teritorije Ukrajine. Dakle, teritorije su za Rusiju bezbjednosna garancija da neće biti novih sukoba", kaže prof. Maksim Sučkov, direktor Centra za međunarodne studije MGIMO Instituta u Moskvi.
Kijev insistira na bezbjednosnim garancijama
Na bezbjednosnim garancijama, Kijev insistira još od nepotpisane Istanbulske deklaracije na početku rata. Poslije avgustovskog samita Trampa i Putina na Aljasci, u tom pitanju ide se u smjeru garancija po uzoru na član 5 NATO sporazuma.
"Član 5 koji to zapravo nije, jer sigurno ne bi proizveo istu reakciju, dakle napad na Ukrajinu ne bi zaista bio shvaćen kao napad na bilo koju NATO članicu. Tramp je doveo u pitanje i odbranu svojih saveznika, a kamoli onih koji ni formalno nisu saveznici. Ono što Rusiju brine je da bi Amerika nastavila da snabdijeva Ukrajinu oružjem. Amerika kaže da je to dio paketa, kako se ne bi desio novi napad na ukrajinsku teritoriju", kaže Sučkov.
U pregovorima sa ruskom i ukrajinskom delegacijom, razgovara se o ograničenju broja ukrajinskih vojnika poslije rata - od 600 do 800 hiljada - veliki broj ljudi pod oružjem za Ukrajinu, kako se ispostavilo, i tokom rata.
U čijem dvorištu je lopta
"Rješenje za Ukrajinu jeste velika vojska, ali istovremeno, Ukrajina je ekonomski slaba naročito posle rata, zato je pitanje novca najvažnije. Ko će to da plati? Ako Evropa vidi ulaganje u Ukrajinu kao dio svoje bezbjednosti, onda je logično što Tramp i očekuje da Evropa pokrije te troškove. Lopta je sada u evropskom dvorištu, moraju da odluče koliko i koliko dugo će biti spremni da plaćaju za ukrajinsku bezbjednost", kaže Nikolaj Kapitonjenko.
Američki ambasador pri NATO-u Metju Vitaker, recimo, tvrdi da je "lopta sada na strani Rusije”. Kremlj poručuje da će se razgovori nastaviti, uz napomenu, da su stavove o ključnim pitanjima, već razjasnili.