Svijet

Teška situacija u Ukrajini: Milioni ljudi bez struje poslije žestokih ruskih napada

Autor Jovana Boljević Izvor Kurir

Ukrajinski zvaničnici saopštili su da je pogođeno pet regiona i da je najmanje pet ljudi povrijeđeno, dok se vatrogasci bore sa požarima, a stručnjaci rade na obnavljanju snabdijevanja .

Ukrajina
Izvor: Printscreen

Više od milion domaćinstava u Ukrajini ostalo je bez struje poslije novog talasa ruskih noćnih napada usmjerenih na energetsku i industrijsku infrastrukturu.

Ukrajinski zvaničnici saopštili su da je pogođeno pet regiona i da je najmanje pet ljudi povrijeđeno, dok se vatrogasci bore sa požarima, a stručnjaci rade na obnavljanju snabdijevanja, javlja BBC

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izjavio je u subotu da je Rusija u noćnim napadima koristila više od 450 dronova i 30 raketa. Ministar unutrašnjih poslova Igor Klimenko potvrdio je da su pogođeni regioni Dnjepropetrovska, Kirovogradska, Nikolajevska, Odeska i Černigovska. S druge strane, rusko Ministarstvo odbrane saopštilo je da je u napadima korišćeno napredno oružje, uključujući hipersonične rakete Kinžal, koje je teško presresti jer mogu da promjene pravac u letu.

Međunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA) objavila je da je nuklearna elektrana Zaporoška, kojom upravlja Rusija, privremeno bez spoljnog napajanja „zbog široko rasprostranjenih vojnih aktivnosti“. Iako ne radi, elektrani je potrebno stalno snabdijevanje električnom energijom za hlađenje reaktora.

U međuvremenu, u Rusiji je guverner Saratovske oblasti Roman Busargin izvijestio da su dvije osobe poginule nakon što je dron pogodio stambenu zgradu.

Ovi napadi dolaze u vrijeme kada se diplomatski napori za okončanje rata intenziviraju.

Izaslanik američkog predsjednika Donalda Trampa, Stiv Vitkof, putuje ovog vikenda u Berlin na sastanak sa ukrajinskim predsjednikom Zelenskim i evropskim liderima. Vitkof, koji predvodi posredničke napore Bijele kuće, razgovaraće o najnovijoj verziji predloženog mirovnog sporazuma.

Trampova administracija insistira na postizanju sporazuma do Božića. Prema pisanju lista „Vol strit žurnal“, očekuje se da će sastanku u Berlinu prisustvovati britanski premijer ser Kir Starmer, francuski predsednik Emanuel Makron i njemački kancelar Fridrih Merc.

Sastanak se održava nakon što je Ukrajina podnijela SAD svoj revidirani mirovni plan od 20 tačaka. Sudbina teritorije na istoku Ukrajine ostaje najspornije pitanje u pregovorima. Kijev odbija da ustupi okupiranu teritoriju, dok Moskva insistira na preuzimanju cijelog regiona Donbasa silom ako se Ukrajina ne povuče.

Zelenski je izrazio skepticizam u vezi sa prijedlogom Bijele kuće da se ukrajinske trupe povuče iz regiona i pretvori u „specijalnu ekonomsku zonu“. Prema planu, Kremlj bi se obavezao da neće napredovati u područja koja su napustile ukrajinske snage, stvarajući demilitarizovanu zonu. „Šta će spriječiti [Rusiju] da napreduje? Ili da se infiltrira prerušena u civile?“, upitao je Zelenski.

Iako su razgovori zvanično opisani kao plodonosni, posljednjih nedjelja bilo je znakova da američki predsjednik Tramp gubi strpljenje. U nedavnom intervjuu za Politiko, nazvao je evropske lidere „slabim“ i ponovio pozive Ukrajini da održi izbore, koji su obustavljeni od početka ruske invazije u februaru 2022. Zelenski je odgovorio da bi izbori mogli biti održani u roku od 90 dana ako SAD i Evropa obezbijede neophodnu bezbjednost

Dok se diplomatija odvija, Evropa se fokusira na finansijsku podršku Ukrajini. U petak su se zemlje EU složile da trajno zamrznu oko 210 milijardi eura ruske imovine. Cilj je da se sredstva pozajme Ukrajini za vojne potrebe i obnovu, koja se suočava sa finansijskim deficitom od 135,7 milijardi eura u naredne dvije godine. Kremlj je osudio taj potez kao krađu, a ruska centralna banka je najavila tužbu protiv belgijske banke Euroclear, gdje se nalazi većina zamrznute imovine.

Najnovija verzija mirovnog plana navodno predviđa brzo pristupanje Ukrajine Evropskoj uniji. Fajnenšel tajms izvještava da Brisel podržava tu ideju, koju je Kijev uključio u najnoviji nacrt. Prema pisanju AFP-a, pozivajući se na neimenovanog visokog zvaničnika, Ukrajina bi mogla postati punopravna članica već u januaru 2027. Međutim, još nije jasno da li je Vašington odobrio taj dio plana.